Posljedice moguće zabrane TikToka u SAD: "Ko kontroliše algoritam, kontroliše sve"

Zakon je izglasan u Predstavničkom domu Kongresa sa 352 prema 65 glasova i ubjedljivom dvostranačkom podrškom.

Ako prođe Senat, kineska kompanija ByteDance moraće da se odrekne svog udjela u ovoj mega-popularnoj aplikaciji TikTok u roku od 180 dana, inače će ona biti uklonjena iz američkih prodavnica aplikacija.

Moguća zabrana ove društvene mreže u SAD pobudila je strahove slobodarski nastrojenih političara zbog kršenja ustavnih prava Amerikanaca, kao i posljedica koje bi taj presedan mogao da ima u budućnosti.

Uprkos ubjedljivoj većini glasova "za", javnosti nije predstavljen nijedan dokaz da ova platforma ugrožava nacionalnu bezbjednost, tako što je Kina koristi za špijuniranje. To su priznali i neki od kongresmena koji su glasali za "Zakon o zaštiti Amerikanaca od aplikacija koje kontrolišu strani protivnici", nakon što su imali uvid u povjerljive informacije.

"Ovo je jedno od onih pitanja gdje možete da zastupate argumente bilo koje strane. Za mene se, na kraju krajeva, sve svelo na to da li možemo ili ne možemo preduzeti neke mjere kako bi pokušali da spriječimo zlonamjerni uticaj Narodne republike Kine", rekao je kongresmen Den Kildi iz Demokratske stranke, dodavši da ne može da podijeli sa javnošću ono što je vidio, ali da je i te kako legitimno, prenosi CNN.

Direktor FBI Kristofer Rej takođe je svjedočio kako je zabrinut zbog aplikacije tokom prošlonedjeljnog saslušanja u Senatu o prijetnjama po bezbjednost SAD širom svijeta. U tom svjedočenju, Rej je rekao članovima Odbora za obavještajne poslove Senata da bi kineska vlada mogla da koristi aplikaciju za kontrolu softvera na milionima uređaja. Međutim, nije bio siguran da se to dešava.

"Nismo sigurni da bismo mogli da vidimo mnoge od spoljašnjih znakova da se to dešava, ako se dešava", dodao je Rej.

Predsjedavajući Komiteta za Kinu u Predstavničkom domu i sponzor dvopartijskog nacrta sa republikanske strane kongresmen Majk Galager ipak tvrdi da ovaj zakon ne bi značio zabranu TikTok-a već prosto "razdvajanje" od Kine.

"Ono što tražimo nije zabrana, to je prinudno razdvajanje. Korisničko iskustvo na TikToku se može nastaviti i poboljšati sve dok ByteDance nije vlasnik kompanije", rekao je on.

Geopolitičku dimenziju dodatno je produbila bivša predsjedavajuća Predstavničkog doma iz redova demokrata Nensi Pelosi, koja je savjetovala drugog sponzora zakona kongresmena Radžu Krišnamurtija, inače indijskog porekla, rekavši kako je zabrinuta za Tajvan, Ujgure i Hong Kong.

"Zabrinuta sam zbog onoga što je TikTok uradio na Tajvanu, što govori da Ujguri vole svoj genocid i da ljudi u Hong Kongu vole potiskivanje biračkih prava", rekla je ona, prenosi NBC News.

Pelosi je takođe dodala da cilj nije zabrana TikToka već da se napravi jedna pozitivna platforma, za šta je potrebno divestiranje od strane kineske vlade, koja posjeduje podatke korisnika.

"Ko kontroliše algoritam kontroliše sve", zaključila je ona.

Ovo glasanje je do sada najkonkretnija prijetnja TikToku u okviru (geo)političke borbe oko optužbi da kineska kompanija prikuplja osjetljive korisničke podatke i politički cenzuriše sadržaj. TikTok je više puta izjavljivao da to ne čini i da neće dijeliti podatke o američkim korisnicima sa kineskom vladom.

Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova nazvalo je inicijativu u Kongresu "činom maltretiranja" i zaprijetilo Vašingtonu da će mu se to "obiti o glavu".

"Iako SAD nisu pronašle dokaze o tome kako TikTok ugrožava njihovu nacionalnu bezbjednost, nikada nisu prestale da proganjaju TikTok", rekao je Vang Venbin, portparol ministarstva za CNN.

Kompanija TikTok je saopštila da bi zabrana platforme predstavljala kršenje prava na slobodu govora miliona Amerikanaca. Ona je pred glasanje sprovela masovnu kampanju lobiranja kako bi spriječila usvajanje novog zakona, tvrdeći da bi tako bila ugrožena ustavna prava Amerikanaca i hiljada malih preduzeća koja zavise od TikTok-a. Kako prenosi NBC News, nekim korisnicima su čak stizale notifikacije koje ih ohrabruju da pozovu svoje predstavnike u Kongresu.

Iako su, kako tvrdi Galager, kancelarije mnogih kongresmena bile preplavljene pozivima "uplakanih tinejdžera koji prete da će se ubiti", kampanja nije urodila plodom.

Protivljenje zabrani "ujedinilo" Trampa i njegovu ljutu kritičarku

Bivši predsednik Donald Tramp signalizirao je svoje protivljenje zabrani društvene mreže, pa je i po ovom pitanju suprotstavljen predsjedniku Džozefu Bajdenu, koji kaže da će potpisati nacrt ako stigne na njegov sto.

On je kazao da TikTok jeste prijetnja američkoj nacionalnoj sigurnosti, ali da bi zabrana te popularne aplikacije pogodila djecu i ojačala Fejsbuk, koji je republikanski kandidat za predsjednika oštro kritikovao.

Takođe je u izjavi za CNBC Fejsbuk nazvao "neprijateljem naroda", nakon čega su akcije Mete u ponedeljak pale za četiri odsto.

Podsetimo, Fejsbuk je suspendovao Trampov nalog na dvije godine 2021. zbog njegovih postova u vezi sa upadom demonstranata u zgradu Kapitola u Vašingtonu 6. januara te godine nakon njegovog mitinga na kojem je doveo u pitanje regularnost izbora. Kasnije je Senat u dva navrata glasao da Tramp nije kriv za podsticanje pobune, a Vrhovni sud SAD zabranio je saveznim državama da ga uklone sa glasačkih listića za izbore u novembru po tom osnovu.

Republikanska kongresmenka i Trampova saveznica Mardžori Tejlor Grin, takođe se protivi zabrani, rekavši da bi to "otvorilo Pandorinu kutiju" i izazvalo probleme u budućnosti. Takođe je navela kako je njoj u prošlosti "uskratila pravo na slobodu govora" američka, a ne kineska kompanija.

"Danas ustajem kao jedini član Kongresa kojeg su društveni mediji ikada zabranili. Tviter me je zabranio, zabranio je moj lični nalog na kojem sam vodila kampanju za Kongres, prikupljajući novac i koristeći svoju slobodu govora da obavijestim glasače u mom okrugu da mogu da glasaju za mene. Ovo nije bila kompanija u vlasništvu Kine. To je bio Tviter u američkom vlasništvu", kazala je ona, prenosi The Hill.

Inače, njen nalog je bio suspendovan u januaru 2022. zbog navodnih "dezinformacija" o kovidu, a vraćen joj je u novembru kada je milijarder Ilon Mask kupio Tviter i nazvao ga X.

Zanimljivo je da se ona po ovom pitanju našla na istoj strani sa demokratskom kongresmenkom Aleksandrijom Okasio Kortez, koja pripada veoma progresivnoj struji i vodila je neke od najglasnijih napada na Trampa.

Sa stavom da bi ustavna prava Amerikanaca bila prekršena slaže se i libertarijanski kongresmen Rend Pol iz redova republikanaca, koji je bio jedan od rijetkih koji su glasali protiv.

"Amerikanci su sami odlučili da koriste TikTok kako bi se izrazili. Ne mislim da bi Kongres trebalo da oduzima prava iz Prvog Amandmana milionima Amerikanaca", kazao je on uoči glasanja, prenosi Vašington post.

Šta se dešava ako zakon stupi na snagu?

Ako bi Bajdenovim potpisom zakon stupio na snagu, prodavnice aplikacija poput onih kojima upravljaju Epl i Gugl bile bi kažnjene ako bi nastavile da distribuiraju TikTok.

Aplikacija bi takođe izgubila mogućnost ažuriranja na američkim telefonima, što znači da bi izgubila kompatibilnost sa najnovijim verzijama iOS-a i Android-a i prestala da funkcioniše.

Aplikacija je već na milionima telefona u SAD, ali bi usvajanje zakona primoralo provajdere internet usluga da blokiraju pristup TikTok-u, piše portal Lifehacker specijaliziran za softver, čime bi se efektivno blokirao pristup platformi bez obzira da li je već na uređaju ili ne.

Baš na taj način je indijska vlada zabranila TikTok, takođe se pozivajući na prijetnje nacionalnoj bezbjednosti.

Međutim, postoji jedna potencijalna rupa u zakonu, sudeći po Lifehacker-u. Korisnici mogu da promijene svoju lokaciju preko virtuelne privatne mreže ili VPN-a, tako da izgleda kao da pristupaju aplikaciji iz druge zemlje.

TikTok bi takođe mogao da sudski ospori presudu, kao što je to učinio u Montani, kada je pokušana prva zabrana u jednoj američkoj saveznoj državi.

Okružni sudija Donald Moloj, koji je suspendovao zabranu, je tvrdio da ona "vjerovatno krši Prvi amandman Ustava" i "prekoračuje moć koju ima država", te da bi time bila narušena ustavna prava korisnika.

(MONDO/Euronews)