Mađarski šef diplomatije Peter Sijarto, nakon sastanka sa državnim sekretarom SAD Markom Rubijom, najavio je da je američka vlada potpuno otvorena za preispitivanje i ukidanje sankcija koje je Mađarskoj nametnula prethodna administracija.
Nakon razgovora s američkim državnim sekretarom Markom Rubijom, istakao je da su sankcije koje utiču na energetsku sigurnost Mađarske i stavljanje ministra Antala Rogana na crnu listu politički motivisani potezi demokrata i administracije Džoa Bajdena.
"Pravni procesi za njihovo poništavanje su u toku", napisao je mađarski šef diplomatije.
Pozdravio je posvećenost novog rukovodstva SAD-a jačanju veza zasnovanih na prijateljstvu i međusobnom poštovanju.
"Sada više nego ikad, patriotske snage moraju se ujediniti kako bi branile svoje vrijednosti i suverenitet", napisao je Sijarto na X-u, navodeći da su se složili da je očuvanje nacionalnog identiteta važnije nego ikada u ovim izazovnim vremenima.
Ministar je izrazio duboku zabrinutost zbog "nemilosrdnih napada na patriotske vlade, ponekad samo zbog pobjede na nacionalnim izborima".
Rogan sankcionisan u posljednjem talasu sankcija koji je zakačio i pojedince u RS
Ministarstvo finansija SAD je 7. januara saopštilo da uvodiu sankcije zvaničniku mađarske Vlade Antalu Roganu, šefu kabineta premijera Viktora Orbana, zbog sumnje da je umiješan u korupciju u Mađarskoj. Američke sankcije koje su uvedene Roganu podrazumijevaju zamrzavanje njegove imovine u SAD, kao i zabranu američkim kompanijama da s njim posluju.
Desetak dana kasnije Sjedinjene Američke Države su uvele nove sankcije zvaničnicima iz Republike Srpske, a na crnoj listi našlo se 11 osoba, koje su dobile sankcije zbog organizacije Dana Republike Srpske i "podrške finansijskoj mreži Milorada Dodika". Među njima su ministar unutrašnjih poslova Siniša Karan i predsjednik Ustavnog suda RS Džerard Selman.
Prethodno su u decembru prošle godine na listi OFAC-a "osvanuli" ministar u Savjetu ministara Staša Košarac, pojedine firme i novinari.
Od 2023. godine na OFAC listi sankcija su premijer Radovan Višković, član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i ključna figura na OFAC-ovoj listi prvi put je sankcionisan 2017. godine "zbog opstrukcije Dejtonskog sporazuma", a ponovo 2022. godine "zbog korupcije i prijetnji stabilnosti Bosne i Hercegovine". Dodika su iz SAD optužili za zloupotrebu položaja radi ličnog bogaćenja i destabilizaciju državnih institucija BiH, a pod sankcijama su njegovi sin i kćer.
Zbog povezanosti s Dodikom i pod izgovorom različitih optužbi za korupciju sankcionisano je nekoliko firmi u RS kojima su nakon toga banke ugasile račune i bile su prinuđene da se reorganizuju ili ugase.
Dodik je nedavno izjavio da su sankcije koje su uvedene pojedincima i kompanijama u Srpskoj bile politički motivisane, a da bi do promjene politike sankcija moglo da dođe sa novim ljudima u Kancelariji za kontrolu imovine stranaca (OFAC) koja je dio američkog Ministarstva finansija.
Republika Srpska gaji veoma dobre političke odnose sa Mađarskom, a Sijarto je nekoliko puta posjetio Banjaluku u posljednjih par godina.
(MONDO)