Sjeverna Koreja sve češće koristi smrtnu kaznu, čak i za gledanje stranih serija, dok prinudni rad i brutalna represija postaju svakodnevica, otkriva novi izvještaj UN-a zasnovan na svjedočenjima više od 300 bjegunaca.
Vlada Sjeverne Koreje sve češće pribjegava smrtnoj kazni, čak i za one koji budu uhvaćeni kako gledaju strane filmove i serije, pokazuje novi izvještaj Ujedinjenih nacija.
Ova izolovana diktatura, gotovo potpuno odsječena od ostatka svijeta, sve više prisiljava svoje građane na prinudan rad i dodatno im ograničava osnovne slobode, navodi se u izvještaju koji prenosi BBC. Kancelarija UN-a za ljudska prava utvrdila je da je u posljednjih deset godina režim znatno pooštrio kontrolu nad svim aspektima života stanovništva.
"Nijedan drugi narod danas ne živi pod ovakvim restrikcijama", zaključuje se u izvještaju, uz napomenu da je nadzor postao "sveprisutan", dobrim dijelom zahvaljujući tehnološkom napretku. Visoki komesar UN-a za ljudska prava, Volker Turk, upozorio je da, ukoliko se ovakva situacija nastavi, građani Sjeverne Koreje mogu očekivati još veće patnje, brutalnu represiju i život u konstantnom strahu, što je, kako kaže, njihova svakodnevica već godinama.
"Smrtna kazna se koristi sve učestalije"
Izvještaj, koji se oslanja na više od 300 intervjua sa osobama koje su u posljednjih deset godina uspjele da pobjegnu iz Sjeverne Koreje, otkriva da se smrtna kazna sada koristi daleko češće nego ranije. Od 2015. godine, režim je usvojio najmanje šest novih zakona koji omogućavaju izricanje smrtne kazne za različite prekršaje.
Jedan od njih je i gledanje ili dijeljenje stranih medijskih sadržaja, poput filmova i televizijskih drama, što režim Kim Džong-una smatra ozbiljnom prijetnjom, jer nastoji da građanima maksimalno ograniči pristup spoljnim informacijama.
Bivši građani Sjeverne Koreje ispričali su istražiteljima UN-a da je od 2020. godine zabilježen porast javnih pogubljenja zbog dijeljenja stranog medijskog sadržaja.
Prema njihovim riječima, egzekucije se obavljaju javno, streljanjem, i to sa jasnom namjerom, da uplaše narod i spriječe dalje kršenje strogih zakona.
Pogubljenja zbog južnokorejskih filmova i serija
Kang Gjuri, koja je pobjegla iz zemlje 2023. godine, ispričala je za BBC da su troje njenih prijatelja pogubljeni nakon što su uhvaćeni sa južnokorejskim sadržajem. Prisustvovala je suđenju jednom od njih, mladiću od 23 godine, koji je, kako kaže, osuđen na smrtnu kaznu.
"Sudio mu je isti sud koji je tada procesuirao i dilere droge. Sada se ti prestupi tretiraju isto", rekla je ona i dodala da su ljudi, naročito od 2020. godine, počeli da osjećaju sve veći strah.
Ova iskustva su potpuno suprotna očekivanjima koja su mnogi građani imali kada je Kim Džong-un preuzeo vlast 2011. godine. Mnogi su tada, prema riječima bjegunaca, gajili nadu da će život krenuti nabolje, jer je Kim obećavao da narod više neće morati da "zateže kaiš", što je značilo da će biti više hrane i bolji životni uslovi.
Takođe je obećavao ekonomski razvoj zemlje, i to paralelno s unapređenjem nuklearnog programa koji, prema režimu, služi za zaštitu države. Međutim, umjesto poboljšanja, građani su svjedoci sve brutalnije represije, gladovanja i straha.
"To je oblik kontrole usmjeren na uklanjanje i najmanjih tragova nezadovoljstva ili prigovora", izjavio je jedan sagovornik izvještaja, pod uslovom anonimnosti.
Sve veći obim prinudnog rada
Izvještaj UN-a takođe otkriva da vlasti Sjeverne Koreje sve češće koriste prinudni rad, više nego prije deset godina.
Siromašni građani, posebno mladi iz nižih slojeva društva, regrutuju se u takozvane "udarne brigade" koje se raspoređuju na teške fizičke poslove, uključujući rad na gradilištima i u rudnicima. Iako se mnogi nadaju da će ovim putem unaprijediti svoj društveni status, realnost je daleko mračnija, uslovi su izuzetno opasni, a smrtni slučajevi nisu rijetkost.
Umjesto da poboljša bezbjednost radnika, režim smrt na radu prikazuje kao "žrtvu za vođu" i slavi poginule kao heroje koji su dali život za Kim Džong-una i državu.
Ova najnovija saznanja nadovezuju se na ključno izvještaj UN-ove komisije iz 2014. godine, koji je prvi put zvanično zaključio da vlasti Sjeverne Koreje sprovode zločine protiv čovječnosti.
Najteža kršenja ljudskih prava i dalje se dešavaju u zloglasnim političkim zatvorima, gdje ljudi mogu biti zatvoreni doživotno, bez suđenja, objašnjenja ili mogućnosti da ikada više stupe u kontakt sa spoljnim svijetom. Mnogi tamo jednostavno nestanu.
Novi izvještaj iz 2025. godine potvrđuje da najmanje četiri takva logora i dalje funkcionišu. U međuvremenu, i u "običnim" zatvorima zatvorenici su i dalje izloženi mučenju, zlostavljanju i nehumanim uslovima.
Brojni bjegunci svjedočili su da su lično vidjeli zatvorenike kako umiru zbog lošeg postupanja, prekomjernog fizičkog rada i hronične neuhranjenosti.
Iako su Ujedinjene nacije primijetile "ograničena poboljšanja", među kojima je i blago smanjenje fizičkog nasilja od strane čuvara, stanje u zatvorima ostaje duboko zabrinjavajuće.
(MONDO/Index)