Uprkos smrtonosnom obračunu vlasti i gotovo potpunom gašenju interneta, demonstranti širom Irana i u subotu uveče izašli su na ulice, zahtjevajući kraj klerikalne vlasti.
Glavni državni tužilac Irana Mohamed Movahedi Azad izjavio je u subotu da će svako ko učestvuje u protestima biti smatran "neprijateljem Boga", što je krivično djelo za koje je u Iranu zaprećena smrtna kazna.
Uprkos toj prijetnji, protesti su se nastavili u više od 100 gradova i mesta širom svih provincija Irana. Prema procenama, od početka nemira, pre više od dvije nedelje, uhapšeno je na stotine demonstranata.
Proteste je prvobitno izazvao nagao rast inflacije, ali su se oni brzo pretvorili u otvoreni politički bunt sa zahtevom za rušenje klerikalnog režima i odlazak vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Ali Hamnei.
Hamnei: "Vandali koji služe Americi"
Ajatolah Ali Hamnei odbacio je demonstrante, nazivajući ih "gomilom vandala" koji, kako je rekao, žele da "ugode američkom predsjedniku".
Vlast je istovremeno uvela najstrožu internet blokadu u istoriji zemlje, u pokušaju da spriječi širenje protesta i informacija.
Bez pristupa internetu
Iranska vlada je tokom aktuelnih protesta potpuno isključila pristup globalnom internetu, dok je ozbiljno ograničen i domaći intranet. Infrastruktura za prenos podataka nalazi se pod strogom kontrolom države i bezbjednosnih službi.
Internet istraživač Alireza Manafi rekao je za BBC Persian da je pristup internetu u Iranu sada "gotovo potpuno ugašen", ocjenivši da je ova blokada teža čak i od one tokom pobune "Žena, život, sloboda" prije tri godine.
Dodao je da je jedini mogući način povezivanja sa spoljnim svijetom sistem Starlink, ali je upozorio da vlasti potencijalno mogu da prate i sankcionišu takve veze.
Pucnji, barikade i zapaljena vozila
Zbog potpune blokade i zabrane rada stranih medija, BBC i druge međunarodne redakcije nisu u mogućnosti da izvještavaju iz Irana, ali su se pojedini snimci ipak pojavili.
BBC Verify je potvrdio autentičnost video-snimaka od subote uveče koji prikazuju demonstrante u teheranskom okrugu Giša, kao i sukobe sa bezbjednosnim snagama na bulevaru Vakil Abad u Mašhadu, drugom najvećem gradu u zemlji.
Na snimcima se vide demonstranti koji se zaklanjaju iza zapaljenih barikada i kontejnera, dok se u pozadini čuju rafali. Vozilo nalik autobusu zahvaćeno je plamenom, a scena je osvjetljena zelenim laserskim zracima.
Jedan snimak prikazuje figuru na nadvožnjaku koja, po svemu sudeći, ispaljuje više hitaca u različitim pravcima, dok se ljudi zaklanjaju iza ograde pored bulevara.
Teheran glavno žarište
BBC Verify je potvrdio i snimke sa trga Punak u zapadnom Teheranu, koji je ove sedmice postao jedno od glavnih žarišta protesta.
Drugi snimak, iz četvrti Heravi na sjeveroistoku prestonice, prikazuje masu demonstranata kako maršira ulicom i uzvikuje zahteve za kraj klerikalne vlasti.
Tramp: "Iran gleda u slobodu"
Američki predsjednik Donald Tramp oglasio se u subotu porukom na društvenim mrežama:
"Iran gleda u SLOBODU, možda kao nikada do sada. SAD su spremne da pomognu!!!", napisao je američki predsjednik.
Američki mediji objavili su da je Tramp bio upoznat sa opcijama za moguće vojne udare, ali da se, prema navodima neimenovanih zvaničnika, ne govori o neposrednoj pretnji.
Bolnice prepune, desetine mrtvih u jednoj noći
Amnesty International saopštio je da analizira "uznemirujuće izvještaje o pojačanoj i nezakonitoj upotrebi smrtonosne sile" od strane iranskih bezbjednosnih snaga.
Osoblje tri bolnice reklo je BBC-ju da su preplavljeni povređenima, dok je BBC Persian potvrdio da je u samo jednoj bolnici u gradu Raštu u petak uveče dopremljeno 70 tela.
Do sada je potvrđen identitet 26 poginulih, među kojima je šestoro dece. Prema organizacijama za ljudska prava, poginulo je i 14 pripadnika bezbjednosnih snaga.
Jedan bolnički radnik iz Teherana opisao je scene kao "užasne", navodeći da su mnogi mladi ljudi umrli od direktnih hitaca u glavu i grudi, prije nego što im je ukazana pomoć.
Najveći protesti od 2022. godine
Ovo su najrasprostranjeniji protesti od 2022. godine, kada je smrt Mahse Amini u policijskom pritvoru pokrenula višemjesečne nemire širom zemlje.
Prema podacima organizacija za ljudska prava, tada je ubijeno više od 550 ljudi, dok je oko 20.000 njih privedeno.
(BBC/Mondo)