SAD bi morale da plate i do 700 milijardi dolara kako bi ostvarile cilj predsjednika Donald Trampa da kupe Grenland, navode tri izvora upoznata sa procjenom troškova, dok zvaničnici Grenlanda i Danske poručuju da ostrvo "nije na prodaju" i da ne želi postane dio SAD.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da plate i do 700 milijardi dolara ukoliko bi ostvarile cilj predsjednika Donalda Trampa da kupe Grenland, prema procjeni troškova sa kojom su upoznate tri osobe.
Procenu su izradili akademici i bivši američki zvaničnici u okviru planiranja Trampove ambicije da preuzme ostrvo površine oko 800.000 kvadratnih milja kao strateški bedem u Arktiku protiv glavnih američkih protivnika. Procjena Grenlandu pridaje cijenu veću od polovine godišnjeg budžeta američkog Ministarstva odbrane, što je izazvalo zabrinutost širom Evrope i na Kapitol Hilu.
Grenland, autonomna teritorija u okviru Kraljevine Danske, nije na prodaju. Zvaničnici Danske i Grenlanda odbacili su Trampove tvrdnje da će SAD preuzeti Grenland "na ovaj ili onaj način".
Ipak, visoki zvaničnik Bijele kuće naveo je da je državnom sekretaru Marku Rubiju naloženo da u narednim nedjeljama pripremi prijedlog za kupovinu Grenlanda, opisujući taj zadatak kao "visok prioritet" za Trampa.
U srijedu bi državni sekretar Marko Rubio i potpredsednik SAD Džej-Di Vens trebalo da se sastanu sa zvaničnicima Danske i Grenlanda, koji su doputovali u Vašington kako bi dobili jasniju predstavu o Trampovim namjerama i predlozima.
Sastanak slijedi nakon razgovora nižeg nivoa održanih prošle nedjelje između danskih i grenlandskih zvaničnika i Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće.
"Voleo bih da postignemo dogovor sa njima. Lakše je. Ali, na ovaj ili onaj način, imaćemo Grenland", rekao je Tramp novinarima u nedjelju.
Oštre poruke iz grenlandske vlade
U satima uoči sastanaka, poruke iz grenlandske vlade bile su jedinstvene.
"Grenland ne želi da bude u vlasništvu SAD, da njime upravlja Amerika niti da bude dio Sjedinjenih Država", izjavila je ministarka spoljnih poslova Grenlanda Vivian Motzfeld.
"Biramo Grenland kakav danas poznajemo - kao dio Kraljevine Danske."
Ministarka za privredu i mineralne resurse Grenlanda Naaja Natanijelsen izjavila je da poruke koje stižu iz SAD izazivaju veliku zabrinutost među stanovnicima Grenlanda.
"Ovo u potpunosti ispunjava dnevni red i razgovore u domaćinstvima", rekla je ona na konferenciji za novinare u Londonu.
"To je ogroman pritisak pod kojim se nalazimo i ljudi osjećaju njegove posljedice."
Dodala je: "Nemamo nikakvu namjeru da postanemo Amerikanci."
Vojno prisustvo SAD na Grenlandu
Američki zvaničnik upoznat sa situacijom rekao je da Sjedinjene Države već imaju mogućnost da rasporede dodatne trupe i prošire svoje vojne i bezbjednosne kapacitete na Grenlandu u okviru postojećeg sporazuma dvije zemlje.
"Zašto biste napadali kravu kada će vam mlijeko prodati po relativno dobrim cenama?", rekao je zvaničnik.
Iako su pojedini zvaničnici Trampove administracije pominjali mogućnost upotrebe vojne sile za preuzimanje ostrva sa oko 57.000 stanovnika, dio administracije i saveznici Bijele kuće smatraju da je realniji scenario kupovina ili sklapanje posebnog saveza.
Jedna od opcija koja se razmatra jeste sklapanje sporazuma o slobodnom pridruživanju, koji bi uključivao američku finansijsku pomoć u zamenu za bezbjednosno prisustvo SAD, prenio je NBC News.
Strah od ruskog i kineskog uticaja
Prema mišljenju stručnjaka i svjedočenjima bivših američkih zvaničnika pred Kongresom, Trampova želja da preuzme Grenland djelimično proizlazi iz straha da bi stanovnici ostrva mogli da zatraže nezavisnost i da bi, u tom slučaju, obala duga 27.000 milja mogla da padne pod uticaj rivala poput Rusije ili Kine.
Nezavisno istraživanje sprovedeno prošle godine pokazalo je da se oko 85 odsto stanovnika Grenlanda protivi ideji da postanu dio Sjedinjenih Američkih Država.
(NBC News/Mondo)