Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, takođe je izjavio da savez radi na "sljedećim koracima" za jačanje bezbjednosti na Arktiku.
NATO i vlada Grenlanda saopštili su u ponedjeljak da namjeravaju da rade na jačanju odbrane ove danske autonomne teritorije, u nadi da će odvratiti američkog predsjednika Donalda Trampa od aneksije ostrva.
Tramp je tokom vikenda dodatno podigao tenzije izjavom da će Sjedinjene Države preuzeti tu teritoriju "na ovaj ili onaj način", i ismijavao odbranu ostrva, rekavši da se ona sastoji samo od "dvije pseće zaprege".
Zbog toga je grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen položio svoje nade u vojni savez NATO, koji predvode Sjedinjene Države.
"Naša bezbjednost i odbrana pripadaju NATO-u. To je osnovna i čvrsta linija", poručio je na društvenim mrežama.
Njegova vlada će, kako je dodao, "raditi na tome da se razvoj odbrane na Grenlandu i oko njega odvija u bliskoj saradnji sa NATO-om, u dijalogu sa našim saveznicima, uključujući Sjedinjene Države, i u saradnji sa Danskom".
Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, takođe je izjavio da savez radi na "sljedećim koracima" za jačanje bezbjednosti na Arktiku.
Diplomate u NATO-u navode da pojedine članice saveza iznose ideje, uključujući i mogućnost pokretanja nove misije u regionu.
Razgovori su u ranoj fazi i zasad nema konkretnih predloga na stolu.
Podsjetimo, Tramp insistira da Vašington treba da preuzme kontrolu nad Grenlandom, tvrdeći da je ova danska autonomna teritorija od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost.
Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da bi oružani napad SAD na Grenland označio kraj NATO-a.
U pokušaju da umiri Vašington, Kopenhagen je značajno ulagao u bezbednost u regionu, izdvojivši oko 90 milijardi kruna (11 milijardi evra) u 2025. godini.
Grenland, na kome živi oko 57.000 ljudi, ogroman je i bogat mineralnim resursima, od kojih je većina neiskorišćena. Arktičko ostrvo se smatra i strateški važnim područjem.
Od Drugog svjetskog rata i tokom Hladnog rata, na ostrvu je bilo smešteno više američkih vojnih baza, ali je danas ostala samo jedna.
Prema Ruteu, Danska ne bi imala problem sa većim prisustvom američke vojske na ostrvu.
Na osnovu sporazuma iz 1951. godine, ažuriranog 2004, Sjedinjene Države bi mogle jednostavno da obavijeste Dansku ukoliko žele da pošalju dodatne trupe.
Diplomatska ofanziva Danske
Danska istovremeno djeluje i na diplomatskom planu, a sastanak danskih i grenlandskih predstavnika sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom očekuje se ove nedjelje.
Danski ministar spoljnih poslova Lars Leke Rasmusen u ponedjeljak je objavio fotografiju sa sastanka sa svojom grenlandskom koleginicom Vivijan Mocfeld.
Kako se navodi, Danska želi da pred sastanak sa američkim predstavnicima nastupi jedinstveno sa liderima autonomne teritorije.
U saopštenju objavljenom u ponedeljak, vlasti Grenlanda su navele da "ni pod kakvim okolnostima ne može da prihvati" američko preuzimanje ostrva.
Grenland je bio danska kolonija do 1953. godine, a kasnije je dobio samoupravu. Uvijek je postojala snažna želja lokalnih stanovnika da se odvoje od Kopenhagena i proglase nezavisnost.
Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da se stanovnici Grenlanda snažno protive američkom preuzimanju.
"Bili smo kolonija toliko godina. Nismo spremni da ponovo budemo kolonizovani", rekao je ribar Julijus Nilsen agenciji AFP tokom vikenda.
U međuvremenu, delegacija američkog Kongresa, sačinjena od članova obe partije, otputovaće kasnije ove nedjelje u Kopenhagen, u pokušaju da pokaže jedinstvo između Sjedinjenih Država i Danske.
Delegaciju će predvoditi senator Kris Kuns, a najmanje devet članova Kongresa boraviće u Kopenhagenu u petak i subotu.
(EUpravo zato/Euronews)
