Iranski vođa Hamenei povjerio je Aliju Larijaniju upravljanje državom tokom protesta i prijetnje SAD, dok Larijani jača uticaj i nadgleda bezbjednost i nuklearne pregovore.
Suočen sa protestima koji su početkom januara zahvatili zemlju i pretnjom američkog napada, iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei povjerio je upravljanje državom odanom saradniku Aliju Larijaniju, najvišem zvaničniku za nacionalnu bezbjednost. Od tada 67-godišnji politički veteran, bivši komandant Revolucionarne garde i aktuelni predsjednik Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbjednost, efektivno vodi Iran.
Njegovim usponom marginalizovan je predsjednik Masud Pezeškijan, kardiohirurg koji je postao političar. Nakon izazovne godine na funkciji, i dalje se brani tvrdnjom da je "ljekar, a ne političar" i da niko ne bi trebalo da očekuje da on riješi brojne iranske probleme. Ovaj prikaz Larijanijevog uspona, kao i odluke i razmišljanja iranskog rukovodstva u vrijeme pretnji Trampove administracije, zasnovan je na razgovorima sa šest visokih iranskih zvaničnika, od kojih je jedan povezan sa Hameneijevim kabinetom, tri člana Revolucionarne garde i dva bivša iranska diplomata, kao i na izvještajima iranskih medija.
Rastući uticaj Larijanija
Opseg Larijanijevih odgovornosti posljednjih mjeseci se širio. Zvaničnici tvrde da je bio zadužen za gušenje nedavnih protesta smrtonosnom silom, na kojima se tražio kraj islamske vlasti.
Sada suzbija neistomišljenike, održava veze sa moćnim saveznicima poput Rusije i regionalnim akterima kao što su Katar i Oman, i nadgleda nuklearne pregovore sa Vašingtonom. Razrađuje i planove za upravljanje zemljom u slučaju rata sa Sjedinjenim Državama, koje gomilaju snage u regionu.
Prema rečima šest visokih zvaničnika i članova Garde, Hamenei je Larijaniju i nekolicini drugih bliskih političkih i vojnih saradnika naložio da osiguraju opstanak Islamske Republike, ne samo od američkih i izraelskih udara već i od mogućeg atentata na najviše rukovodstvo, uključujući i samog Hameneija.
Planovi za opstanak režima
Naser Imani, konzervativni analitičar blizak vladi, rekao je da Hamenei ima dug i blizak odnos sa Larijanijem i da mu se vrhovni vođa obratio u trenutku akutne vojne i bezbjednosne krize.
"Vrhovni vođa u potpunosti vjeruje Larijaniju, smatra ga pravim čovjekom za ovaj osjetljivi trenutak zbog njegovog političkog iskustva, oštrog uma i znanja", rekao je Imani. "Oslanja se na njegova izvještavanja o situaciji i pragmatične savjete", dodao je. Larijani potiče iz elitne političke i vjerske porodice, a 12 godina je bio predsjednik parlamenta. Godine 2021. vodio je pregovore o 25-godišnjem strateškom sporazumu sa Kinom, vrijednom milijarde dolara.
Prema navodima zvaničnika, Hamenei je izdao niz direktiva. Imenovao je četiri nivoa nasljednika za svaku vojnu i vladinu funkciju koju lično postavlja. Naložio je i vodećim zvaničnicima da imenuju do četiri zamjenika i prenio ovlaštenja za donošenje odluka na uzak krug povjerenika, za slučaj da komunikacija s njim bude prekinuta ili ako bude ubijen.
Najuži krug
Larijani je dio Hameneijevog najužeg kruga, u kojem su i njegov glavni vojni savjetnik i bivši komandant Revolucionarne garde, general-potpukovnik Jahja Rahim Safavi, brigadni general Mohamed Bagher Galibaf, bivši komandant Garde i sadašnji predsjednik parlamenta, i šef Hameneijevog kabineta, klerik Ali Asgar Hejazi.
Dio tog planiranja, navode izvori, proizilazi iz lekcija nakon iznenadnog izraelskog napada u junu, koji je u prvim satima rata uništio iranski viši vojni komandni lanac. Nakon primirja Hamenei je imenovao Larijanija sekretarom Savjeta za nacionalnu bezbjednost i osnovao Savjet za nacionalnu odbranu, na čelu s admiralom Alijem Šamkanijem, zaduženim za vojne poslove tokom rata.
"Hamenei se suočava sa stvarnošću", rekao je Vali Nasr, stručnjak za Iran sa Univerziteta Džons Hopkins. "Očekuje da će postati mučenik i razmišlja na način: 'Ovo je moj sistem i moje naslijeđe i braniću ga do kraja'", rekao je, dodajući da Hamenei raspodjeljuje moć i priprema državu za ono što slijedi, i za nasljedstvo i za rat.
Vojne pripreme
Iran polazi od pretpostavke da su američki vojni udari neizbježni, čak i dok se obje strane diplomatski angažuju i pregovaraju o nuklearnom sporazumu, reklo je šest zvaničnika i tri člana Garde.
Navode da je Iran stavio oružane snage u najviši stepen pripravnosti i da se priprema za žestok otpor. Zemlja postavlja lansere balističkih projektila duž zapadne granice s Irakom, dovoljno blizu da pogode Izrael, te duž južne obale u Persijskom zalivu, u dometu američkih vojnih baza i drugih ciljeva u regionu. Posljednjih nedjelja Iran je povremeno zatvarao svoj vazdušni prostor radi testiranja projektila. Održao je i vojnu vježbu u Persijskom zalivu, nakratko zatvarajući Hormuški tjesnac, ključnu tačku za globalnu snabdijevanje energijom.
U slučaju rata, jedinice specijalne policije, obavještajni agenti i bataljoni civilne milicije Basidž, ogranka Revolucionarne garde, bili bi raspoređeni na ulice velikih gradova, rekli su tri člana Garde i dva visoka zvaničnika. Milicije bi postavile kontrolne punktove kako bi spriječile unutrašnje nemire i tražile operativce povezane sa stranim obavještajnim službama.
Potraga za "iranskom Delcy"
Iransko rukovodstvo se ne priprema samo za vojnu i bezbjednosnu mobilizaciju, već i za politički opstanak. U tim razmatranjima otvara se pitanje ko bi upravljao zemljom ako Hamenei i drugi visoki zvaničnici budu ubijeni i ko bi mogao biti "iranska Delcy", referenca na Delcy Rodrigez, venecuelansku potpredsjednicu koja je sklopila dogovor sa Trampovom administracijom o vođenju zemlje nakon zarobljavanja predsjednika Nikolasa Madura.
Larijani je na vrhu liste, rekli su tri zvaničnika. Sljedeći je Galibaf, predsjednik parlamenta. Na listi je i bivši predsjednik Hasan Ruhani, koji je u velikoj mjeri bio izvan Hameneijevog kruga.
Svako od njih ima prošlost koja bi mogla izazvati otpor kod dijela javnosti, bilo zbog optužbi za finansijsku korupciju ili zbog navodnog učešća u kršenju ljudskih prava. Izvori navode i da su tokom nedavnog gušenja protesta ubijene hiljade ljudi, dok organizacije za ljudska prava tvrde da brojka može biti i veća.
Larijani u prvom planu
Ali Vaez, direktor za Iran u Međunarodnoj kriznoj grupi, rekao je da je rukovodstvo izradilo planove za nepredviđene situacije, ali da su posljedice mogućeg rata sa Sjedinjenim Državama i dalje nepredvidive. Hamenei je, kaže, i dalje ključna osoba koja drži sistem na okupu, a bez njega bi ga bilo teško održati.
U posljednjih mjesec dana Larijanijeva vidljivost u javnosti naglo je porasla, dok se Pezeškijanova smanjila. Larijani je putovao u Moskvu na razgovore sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i sastajao se sa liderima Bliskog istoka, uz paralelne kontakte vezane za nuklearne pregovore.
Pezeškijan se, prema izvještajima iranskih medija, čini pomiren sa prepuštanjem dijela ovlaštenja. Na sjednici vlade rekao je da je Larijaniju predložio ukidanje internet ograničenja jer štete e-trgovini, što je protumačeno kao priznanje da se i za takve odluke mora obratiti Larijaniju.