Evropa se suočava s mogućom nestašicom energije i goriva zbog zatvorenog Ormusnog moreuza, upozorava izvršni direktor Shell-a Vael Savan.
Evropa bi se već narednog mjeseca mogla suočiti s nestašicom energije i gorivaako se ne ponovo otvori Ormuski moreuz, izjavio je izvršni direktor Shell-a Vael Savan.
Čelnik najveće evropske naftne kompanije rekao je da sarađuje s vladama kako bi im pomogao da se nose s krizom snabdijevanja naftom i gasom, koja je već dovela do racionalizacije energije u azijskim zemljama, piše Gardijan.
Cijene nafte su u srijedu pale na oko 100 dolara po barelu, sa oko 114 dolara početkom nedjelje, nakon izvještaja da je Bijela kuća poslala plan mira od 15 tačaka iranskim liderima.
Međutim, bez obnove isporuka sirove nafte iz Persijskog zaliva ka globalnim kupcima preko ključnog Ormuskog moreuza, Evropa bi se mogla suočiti s nestašicom fosilnih goriva u roku od nekoliko nedjelja, upozorio je Savan.
Izvršni direktor Shell-a rekao je na konferenciji naftne industrije u Teksasu.
"Južna Azija je prva osjetila udar. To se zatim proširilo na jugoistočnu Aziju, sjeveroistočnu Aziju, a potom sve više i na Evropu kako ulazimo u april", naveo je.
Savan je naveo da je kriza, sada već u četvrtoj nedjelji, već uticala na snabdijevanje avionskim gorivom – čija se cijena udvostručila od početka sukoba – a da bi sljedeći pod pritiskom mogao biti dizel, zatim benzin kako u SAD-u i Evropi počinje ljetna sezona putovanja.
Upozorenja je potvrdila i njemačka ministarka ekonomije Katerina Rajhe koja predviđa da bi do nestašica goriva moglo da dođe krajem aprila ili u maju ako se rat na Bliskom istoku nastavi.
Dodala je da je odluka Njemačke da postepeno ukine nuklearnu energiju bila velika greška i da će veći uvoz gasa putem superohlađenih tankera iz inostranstva biti važan deo rešenja.
Prijetnja po snabdijevanje energijom u Evropi mogla bi dovesti do produžene globalne ekonomske recesije ako cijena nafte dostigne 150 dolara po barelu, smatra direktor američke finansijske kompanije Blek Rok.
U intervjuu za BBC, Leri Fink, koji vodi najvećeg svjetskog upravljača imovinom, rekao je da bi, ako Iran ostane prijetnja i cijene nafte ostanu visoke, to imalo duboke posljedice po svjetsku ekonomiju.
Iako je još rano za procenu punog obima i ishoda sukoba, Fink je izneo dva scenarija: jedan u kojem bi potpuno razrešenje sukoba omogućilo da se cene nafte vrate na pretkrizni nivo od oko 70 dolara po barelu, i drugi u kojem bi sukob pogurao cene na rekordno visoke nivoe.
(MONDO)