Nove NASA satelitske fotografije pokazuju da Meksiko Siti tone gotovo 25 centimetara godišnje, što ga svrstava među najugroženije gradove na svijetu.
Meksiko Siti tone gotovo 25 centimetara godišnje, pokazuje nova satelitska fotografija koju je ove nedjelje objavila NASA, što ga svrstava među gradove koji najbrže tonu na svijetu.
Jedno od najvećih i najnaseljenijih urbanih područja na svijetu, sa površinom od oko 7.800 kvadratnih kilometara i oko 23 miliona stanovnika, meksička prestonica i okolni gradovi izgrađeni su na nekadašnjem dnu jezera. Mnoge ulice u centru grada nekada su bile kanali.
Produbljivanje hronične krize s vodom
Masovno crpljenje podzemnih voda i urbana ekspanzija značajno su smanjili vodonosnik, zbog čega grad tone već više od jednog vijeka. Posljedica su vidljivo nagnuti spomenici i starije građevine, poput Metropolitanske katedrale, čija je gradnja počela 1573. godine.
Smanjenje vodonosnika dodatno je pogoršalo hroničnu krizu sa vodom, za koju se očekuje da će se nastaviti produbljivati, piše Associated Press (AP).
"Oštećuje se dio ključne infrastrukture Meksiko Sitija, poput podzemne željeznice, odvodnog sistema, vodosnabdijevanja, stambenih objekata i ulica. Riječ je o vrlo velikom problemu", rekao je Enrike Kabrera, istraživač geofizike na Nacionalnom autonomnom univerzitetu u Meksiku.
"Imamo jednu od najvećih brzina sleganja tla na svijetu"
Meksiko Siti tone toliko brzo da se to može uočiti iz svemira. U nekim dijelovima grada tlo se spušta prosječnom brzinom od oko 2 centimetra mjesečno, pokazuje novi NASA-in izvještaj, na primjer u području glavnog aerodroma i kod poznatog spomenika Anđeo nezavisnosti.
To znači da godišnje grad tone oko 24 centimetra. U manje od jednog vijeka ukupno je potonuo više od 12 metara, prema Kabreri. "Imamo jednu od najvećih brzina sleganja tla na svijetu", naglasio je.
NASA procjene zasnivaju se na merenjima između oktobra 2025. i januara 2026. godine, pomoću snažnog satelita NISAR, koji može da prati promjene na površini Zemlje u realnom vremenu. Riječ je o zajedničkom projektu NASA i Indijske organizacije za svemirska istraživanja.
Pol Rozan, naučnik uključen u projekat, napomenuo je da sistem, prikupljajući podatke iz svemira, "govori i o tome šta se zapravo dešava ispod površine". "U suštini dokumentujemo sve te promjene unutar jednog grada. Možete vidjeti puni obim problema", izjavio je.
Vlasti decenijama ignorisale problem
Tim se nada da će vremenom moći još preciznije da se analiziraju pojedina područja, pa čak i da dobiju mjerenja za svaku pojedinačnu zgradu. Šire gledano, istraživači planiraju da primjene ovu tehnologiju širom svijeta kako bi pratili prirodne katastrofe, promjene rasjeda, efekte klimatskih promjena i druge procese.
Rozan vjeruje da bi sistem mogao da se koristi i za jačanje sistema ranog upozoravanja, na primjer za evakuacije u slučaju vulkanskih erupcija. "Za Meksiko Siti ova tehnologija predstavlja veliki iskorak u proučavanju problema sleganja tla i ublažavanju njegovih najtežih posljedica", tvrdi Kabrera.
Vlasti su decenijama uglavnom ignorisale problem, osim stabilizacije temelja ispod pojedinih spomenika poput katedrale. Međutim, nakon nedavnog pogoršanja krize sa vodom, kaže Kabrera, počele su više da ulažu u istraživanja.
Snimci satelita NISAR i podaci koji iz njih proističu biće ključni za naučnike i vlasti u planiranju rješenja. "Da bismo dugoročno ublažili ovaj problem, prvi korak je da ga uopšte razumijemo", zaključio je Kabrera.