U jeku rastućih tenzija sa evropskim članicama NATO-a, koje su dodatno podstaknute nedavnim upadima dronova u vazdušni prostor baltičkih zemalja, Ruska Federacija isporučila je nuklearnu municiju u terenska skladišta na teritoriji Bjelorusije.
Ministarstva odbrane u Moskvi i Minsku zvanično su u četvrtak saopštila da je izvršen transfer nuklearne municije u bjeloruska terenska skladišta. Kako bi potkrijepili ove tvrdnje, zvaničnici su objavili ono što su opisali kao "video dokaz" - snimak koji prikazuje vojna vozila kako se kreću duboko u šumovito područje na nepoznatoj lokaciji, dok se rakete pažljivo utovaruju na mobilne lansere.
Glavni akter ovih manevara je sistem Iskander-M, mobilni raketni sistem sa navođenjem, koji NATO označava pod kodnim imenom "SS-26 Stone". Ovaj napredni sistem, dizajniran da zamijeni sovjetske rakete tipa Scud, posjeduje navođene projektile sa dometom do 500 kilometara. Ono što ga čini posebno opasnim jeste njegova dualna namjena - sposobnost da nosi kako konvencionalne, tako i taktičke nuklearne bojeve glave.
Bjelorusko ministarstvo odbrane preciziralo je da objavljeni video prikazuje "isporuku nuklearne municije na terenska mjesta za skladištenje u operativnoj zoni raketne jedinice u Republici Bjelorusiji, a sve u sklopu planiranih vojnih vježbi".
Trodnevne nuklearne vježbe, koje su zvanično počele u utorak, odvijaju se sinhronizovano širom teritorija Rusije i Bjelorusije.
Tajming ovih manevara je izuzetno osjetljiv, budući da su baltičke države već mjesecima uznemirene zbog ponovljenih incidenata sa bespilotnim letjelicama u blizini ili unutar njihovih granica. Prema navodima ruskog Ministarstva odbrane, u vježbama je angažovano čak 64.000 pripadnika vojnog osoblja i 7.800 komada vojne opreme. Ova armada uključuje preko 200 raketnih lansera, više od 140 bespilotnih letjelica, 73 površinska broda i 13 podmornica, od kojih je osam strateških podmornica sposobnih za nošenje balističkih projektila.
Nova bezbjednosna arhitektura
Nuklearna saradnja dvije države ušla je u novu fazu početkom 2023. godine, kada je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio raspoređivanje taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji. Ovaj potez je označen kao direktan odgovor na širenje NATO-a i zapadnu vojnu podršku Ukrajini.
Proces je zahtijevao značajne pravne i logističke pripreme. Bjelorusija je, kroz sporni ustavni referendum 2022. godine, ukinula svoj višedecenijski nenuklearni i neutralni status, čime su uklonjene pravne prepreke za dolazak ruskog arsenala. Nakon toga, Rusija je pomogla u modernizaciji bjeloruskih ratnih aviona, prije svega jurišnika Su-25, kako bi mogli da nose nuklearne bombe. Pored toga, bjeloruske posade su prošle intenzivnu i specijalizovanu obuku u ruskim vojnim centrima za rukovanje sistemima Iskander-M sa nuklearnim punjenjem.
Moskva i Minsk ovu saradnju pravdaju doktrinom Savezne države (nadnacionalne integracije dvije zemlje), ističući da je prisustvo nuklearnog oružja faktor odvraćanja od navodnih "agresivnih planova" Zapada i susjedne Poljske. Međutim, ključni detalj ove saradnje jeste kontrola: iako se oružje fizički nalazi na teritoriji Bjelorusije, kontrolni mehanizmi, takozvano "nuklearno dugme", ostaju isključivo u rukama Moskve. Ruski oficiri su ti koji čuvaju, održavaju i jedini mogu da autorizuju upotrebu ovog naoružanja, čime Bjelorusija de facto postaje isturena nuklearna baza Ruske Federacije.
Upozorenja opozicije i reakcija Kijeva
Ovakav razvoj događaja izazvao je oštru osudu bjeloruske opozicije u egzilu. Liderka opozicije Svetlana Tihanovskaja optužila je autoritarnog lidera Aleksandra Lukašenka da "još jednom stavlja živote Bjelorusa u direktnu opasnost".
Ona je upozorila da Lukašenko "korak po korak" uvlači zemlju u "nuklearnu ucjenu". Tihanovskaja je podsjetila na niz opasnih poteza: od uklanjanja nenuklearnog statusa iz zakona, preko raspoređivanja nuklearnog oružja i novog raketnog sistema Orešnik, do aktuelnih zajedničkih nuklearnih vježbi sa Rusijom. "Danas Rusija otvoreno priznaje da je njeno oružje stacionirano na bjeloruskom tlu. A kontrola nad njim ostaće čvrsto u Moskvi", napisala je Tihanovskaja u objavi na društvenoj mreži X.
U susjednoj Ukrajini, odgovor na ove manevre bio je hitan i odlučan. Ukrajinska služba bezbjednosti (SBU) saopštila je u četvrtak da Kijev, kao direktan odgovor na vojne vježbe, podiže mjere bezbjednosti na najviši nivo u svojim sjevernim regionima. Cilj je sprečavanje bilo kakvih pokušaja ruskih i bjeloruskih snaga da se infiltriraju u pogranična područja i izvedu "sabotaže i terorističke akte".
Ozbiljnost situacije potvrdio je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je u svom redovnom večernjem obraćanju u srijedu naveo da je sa najvišim vojnim komandantima detaljno razgovarao o potencijalnoj prijetnji od nove ruske ofanzive usmjerene na sjeverne ukrajinske regione, uključujući glavni grad Kijev i strateški važan Černihiv.
(Euronews/Mondo)