Njemački istražitelji povezuju napad dronom na aerodrom u Lajpcigu sa ranijim slučajevima u Poljskoj i Srbiji, dok Berlin optužuje Rusiju.
Njemački istražitelji otkrili su nove moguće veze između neuspjelog napada dronom sa eksplozivom na aerodromu u Lajpcigu i ranijih slučajeva sabotaže u Poljskoj i Srbiji.
Prema informacijama koje prenosi „Bild“, pozivajući se na „Spiegel“ i izvore iz bezbjednosnih krugova, posebno se istražuje sličnost eksplozivnih naprava korištenih u tim slučajevima.
Jedan od osumnjičenih za napad na aerodrom u Lajpcig dovodi se u vezu sa požarom koji je u julu 2024. godine podmetnut u prodavnici „Leroy Merlin“ u poljskom gradu Lođu.
Prema pisanju „Spiegela“, taj muškarac imao je kontakte sa ruskim obavještajnim službama. Požar je u početku pripisivan nepravilnom skladištenju sredstava za zaštitu bilja i insekticida, ali je kasnija istraga poljskog tužilaštva ukazala na mogućnost da je riječ o sabotaži.
Trag vodi i do dvojice uhapšenih na granici Srbije i Mađarske
Njemački istražitelji istovremeno analiziraju slučaj dvojice muškaraca koji su 11. juna uhapšeni na granici Srbije i Mađarske.
Kod njih su pronađeni dijelovi modificiranog drona, uređaji za njegovo upravljanje, kao i dvije metalne limenke napunjene eksplozivom.
Riječ je o državljaninu Srbije i muškarcu koji ima srpsko i rusko državljanstvo. Obojica se nalaze u pritvoru.
Njemačkim službama posebno je zanimljiva činjenica da je eksploziv u ovom slučaju bio smješten u metalnoj limenci pričvršćenoj za dron, što je veoma slično načinu na koji je naprava bila konstruisana u ovom slučaju.
Istražitelji sada provjeravaju da li su dvojica uhapšenih u Srbiji bila povezana sa osobama koje se pojavljuju u istrazi napada u Njemačkoj.
Prema informacijama „Spiegela“ koje prenose njemački mediji, više evropskih obavještajnih službi raspolaže podacima o najmanje četiri sabotažne mreže za koje se sumnja da su pod kontrolom Rusije i da djeluju na području Evropske unije.
Dron udario u ukrajinski avion, ali eksploziv nije aktiviran
Napad u Njemačkoj dogodio se 4. avgusta, kada je dron sa eksplozivom doletio do parkiranih ukrajinskih teretnih aviona Antonov.
Prema snimcima nadzornih kamera, dron je udario u krilo jednog od aviona, ali eksplozivna naprava nije detonirala. Dron se nakon udara odbio i pao, dok je nekoliko metara dalje pronađena metalna limenka sa oko 600 grama visokorazornog eksploziva Semtex.
Istražitelji vjeruju da je mnogo teže posljedice spriječio neispravan detonator.
Posebnu zabrinutost izazvala je činjenica da je avion u koji je dron udario imao gorivo u krilima. Istražitelji su ranije utvrdili i da je jedan od ukrajinskih Antonova na toj lokaciji dan ranije prevozio municiju.
Aerodrom Lajpcig/Hale predstavlja važan logistički centar za prevoz vojne pomoći Ukrajini, kao i za aktivnosti NATO-a.
Sam dron bio je značajno prepravljen. Imao je dodatnu bateriju za povećanje dometa, kameru, 5G ruter i dvije SIM kartice, dok nije imao uobičajena poziciona svjetla.
Njemački BKA smatra da je njime moglo da se upravlja putem mobilne mreže, potencijalno i sa velike udaljenosti. U blizini aerodroma, na jednom stablu, pronađena je i antena za koju se sumnja da je služila kao pojačivač signala.
DNK tragovi pomogli u identifikaciji osumnjičenih
Važan pomak u istrazi napravljen je nakon pronalaska DNK tragova na dronu, unutrašnjoj strani limenke sa eksplozivom i anteni.
Provjerom evropskih baza podataka dobijeni su rezultati, između ostalog, u Litvaniji i Finskoj. Njemačke službe koristile su i obavještajne podatke kako bi identifikovale osobe za koje se sumnja da su učestvovale u pripremi napada.
Jedan od osumnjičenih je državljanin Bjelorusije koji, prema navodima njemačkih medija, ima i ruski pasoš. Istražitelji su rekonstruisali njegovo kretanje i utvrdili da je u šengenski prostor ušao sa italijanskom turističkom vizom izdatom krajem aprila u Minsku.
Navodi se i da je ranije imao problema sa zakonom na Baltiku.
Drugi osumnjičeni navodno posjeduje latvijski i ruski pasoš, a istražitelji ga sumnjiče za logističku i instruktorsku ulogu.
On je krajem jula doputovao preko berlinskog aerodroma BER, a zatim je iznajmljenim automobilom otišao prema Saksoniji. Njemačku je napustio avionom dva dana prije napada.
Njemačke službe ranije su saopštile da je najmanje jedna osoba iz kruga osumnjičenih povezana sa ruskom obavještajnom službom.
Istražitelji sada provjeravaju i mogućnost da je u operaciji korišteno više dronova nego što se prvobitno pretpostavljalo. Do sada su pronađena tri drona ili njihovi dijelovi.
Tokom incidenta i teretni avion DHL-a udario je u neidentifikovani objekat nedaleko od aerodroma. Avion je, uz manja oštećenja, bezbjedno sletio u Hanover, a istražitelji provjeravaju da li je i taj objekat bio jedan od dronova povezanih sa napadom.
Njemačka optužila Rusiju za pokušaj napada
Njemačka vlada je 1. septembra, nakon gotovo mjesec dana istrage, zvanično optužila Rusiju da stoji iza pokušaja napada.
Ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint rekao je da nalazi njemačkih i partnerskih službi jasno ukazuju na osobe koje su djelovale po nalogu ruskih državnih struktura. Prema njegovim riječima, slučaj pokazuje „dobro poznati obrazac ruskih hibridnih operacija u Evropi“.
Dobrint je naveo da su konfiguracija drona, eksploziv i sistem paljenja poznati iz ranijih ruskih hibridnih operacija i rata protiv Ukrajine.
Prema njegovim riječima, način izvođenja napada odgovara modelu u kojem se za konkretne zadatke angažuju ljudi na nižim nivoima, dok je za planiranje potrebna znatno veća tehnička stručnost i organizacija.
Zbog ovog slučaja Njemačka je pozvala ruskog ambasadora na razgovor, odlučila da 18. septembra zatvori ruski generalni konzulat u Bonu i raskine ugovor sa Ruskim domom u Berlinu.
Berlin je najavio i strože kontrole ulaska ruskih državljana, nove prijedloge sankcija i dodatni pritisak na rusku „flotu u sjenci“.
Moskva odbacuje optužbe i najavljuje odgovor
Moskva odbacuje optužbe Berlina i tvrdi da je cijeli slučaj namješten.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je Njemačka podmetnula dokaze kako bi odgovornost prebacila na Rusiju, dok je ruska ambasada ranije slučaj opisivala kao provokaciju. Njemačke vlasti, međutim, nisu pronašle dokaze koji bi potvrdili takve ruske tvrdnje.
Diplomatski sukob dodatno je produbljen jutros. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov saopštio je da će Moskva, kao odgovor na njemačke mjere, zatvoriti institute „Gete“ u Moskvi, Sankt Peterburgu i Jekaterinburgu.
Istraga napada dronom u Lajpcig tako je dobila i širi međunarodni aspekt, budući da tragovi vode preko Poljske i Srbije, dok je istovremeno prerasla u novi ozbiljan diplomatski sukob Njemačke i Rusije.
(Index/Mondo)