Pobjeda Lule da Silve na predsjedničkim izborima u Brazilu ponovo je u prvi plan stavila pitanje zaštite Amazonske prašume, koja ima ključnu ulogu u regulisanju globalne klime.
Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva osvojio je četvrti mandat nakon što je u drugom krugu predsjedničkih izbora pobijedio Flavija Bolsonara, sina bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara. Prema zvaničnim rezultatima, Lula je osvojio 51,79 odsto glasova, dok je njegov protivkandidat dobio 48,21 odsto.
Iako su izbori završeni, pitanje budućnosti Amazonske prašume ostaje jedno od najvažnijih ekoloških pitanja, jer brazilska politika zaštite životne sredine ima posljedice koje daleko prevazilaze granice zemlje, piše Dojče vele (DW).
Brazil obuhvata najveći dio Amazonske prašume, koja ima globalni značaj kao ponor ugljenika, odnosno prirodni sistem koji iz atmosfere apsorbuje više ugljen-dioksida nego što ga ispušta.
Ekološke organizacije su tokom izborne kampanje upozoravale na moguće posljedice pobjede Flavija Bolsonara, čiji su stavovi o zaštiti šuma izazvali zabrinutost među stručnjacima.
"To bi bio Bolsonaro 2.0, i to još radikalniji nego ranije", izjavio je Klaudio Anđelo, koordinator za međunarodnu politiku u mreži brazilskih nevladinih organizacija Climate Observatory.
"Ne želim da zvučim alarmistički, ali rekao bih da je nova Lulina pobjeda jedino što stoji između nas i nestanka Amazone", dodao je on uoči izbora.
Jedna od najvažnijih prirodnih odbrana
Amazonska prašuma skladišti ogromne količine ugljenika i doprinosi regulisanju Zemljine klime.
Decenijama je ova tropska prašuma predstavljala jednu od najvažnijih prirodnih odbrana od klimatskih promjena, ali je istovremeno bila izložena intenzivnoj sječi i krčenju.
Tokom predsjedničkog mandata Žaira Bolsonara, od 2019. do 2023. godine, institucije za zaštitu životne sredine bile su oslabljene, a sprovođenje zakona smanjeno.
"Zaštita životne sredine bila je zanemarena, a nivo nadzora nad krčenjem šuma i zagađenjem prirode generalno je znatno oslabio", rekao je Klaudio Forner iz berlinskog instituta Climate Analytics.
Procjenjuje se da je tokom Bolsonarovog četvorogodišnjeg mandata uništeno 45.586 kvadratnih kilometara Amazonske prašume, što je površina veća od Danske.
Naučnici upozoravaju da pojedini dijelovi Amazone danas ispuštaju više ugljen-dioksida nego što ga apsorbuju.
Lula je na vlast došao uz obećanje da će zaštititi prašumu, potpuno zaustaviti krčenje šuma do 2030. godine i ojačati brazilsku agenciju za zaštitu životne sredine IBAMA.
Tokom njegovog mandata krčenje šuma znatno je smanjeno. Prema podacima koje navodi DW, smanjenje je iznosilo 41 odsto u odnosu na period prethodne vlasti.
Sukob zaštite životne sredine i ekonomije
Stručnjaci su tokom kampanje kritikovali stavove Flavija Bolsonara o zaštiti šuma.
On je kao senator 2019. godine predložio zakon koji bi mogao da ima ozbiljne posljedice po Amazonu. Dok su vlasnici zemljišta trenutno obavezni da očuvaju 80 odsto svoje površine pod izvornom vegetacijom, njegov prijedlog omogućio bi znatno slobodnije raspolaganje zemljištem.
"Poruka koju predsjednik šalje glasi: 'Možete da krčite šume' ili 'Sada je teže krčiti šume'", rekla je Ana Jang, direktorka Centra za životnu sredinu i društvo pri londonskom institutu Chatham House.
"Onog trenutka kada smanjite kapacitete za sprovođenje zakona, krčenje šuma raste", dodala je ona.
Flavio Bolsonaro je tokom kampanje obećao da će do 2029. godine zaustaviti nezakonito krčenje šuma, godinu dana prije roka koji je postavio Lula.
Klaudio Anđelo izrazio je sumnju u takvo obećanje.
"Neće zaustaviti nezakonito krčenje šuma sprovođenjem zakona, nego tako što će sječu učiniti zakonitom", ocijenio je Anđelo.
Stručnjaci su strahovali da bi Bolsonaro mogao da ukine brojne mjere zaštite prašume koje su ojačane tokom Lulinog mandata.
Iako je Lula pobijedio na izborima, stručnjaci upozoravaju da to ne znači da su svi problemi Amazonske prašume riješeni.
Njegova vlada ostvarila je značajno smanjenje krčenja šuma, ali je istovremeno podržala planove za povećanje proizvodnje nafte.
Klaudio Anđelo je odluku o dozvoljavanju probnih bušenja nazvao "izdajom" Lulinog mandata, ali je ocijenio da su njegovi ukupni rezultati u oblasti klimatske politike "prilično impresivni".
Zaštita Amazone zavisiće i od ekonomskih i socijalnih potreba stanovništva.
"Ljudima su najvažniji pristup obrazovanju, sanitarne usluge i zdravstvena zaštita", objasnila je Ana Jang.
Prema njenim riječima, izgradnja puta kroz Amazonu, koji bi omogućio pristup osnovnim uslugama, bila bi privlačna mnogim stanovnicima, čak i kada bi takav projekat izazvao kritike zbog uništavanja dijelova prašume.
"Nemaju vremena da razmišljaju o tome. Ne zato što im nije stalo, nego zato što prije svega moraju da brinu o sopstvenom preživljavanju", zaključila je Jang.
(Mondo)