Nezadovoljstvo ratom sa Iranom i troškovima života srušilo republikance.
Demokrate su preuzele potpunu kontrolu nad oba doma Američkog kongresa – Senatom i Predstavničkim domom – ostvarivši pobjede u tradicionalnim republikanskim uporištima, dok su desetine miliona birača na međuizborima iskazale nezadovoljstvo politikom predsjednika Donalda Trampa.
Birači u konzervativnim sredinama, koji su prije samo dvije godine omogućili Trampu drugi predsjednički mandat, masovno su glasali za demokrate, podstaknuti nezadovoljstvom zbog nepopularnog rata s Iranom, visokim troškovima života i načinom vođenja države.
U Kanzasu je izabran prvi demokratski senator još od vremena Velike depresije prije skoro jednog vijeka. Posljednji put demokrate u ovoj saveznoj državi pobijedile su 1932. godine.
U Južnoj Karolini, državi u kojoj je Tramp 2024. godine pobijedio sa skoro 18 procenata prednosti, poražena je kandidatkinja Darlin Grejem, koju je lično podržao nakon iznenadne smrti njenog brata, senatora Lindzija Grejema.
U Teksasu su demokrate prekinule višedecenijski niz poraza osvajanjem senatorskog mjesta kroz pobjedu kandidata Džejmsa Talarika nad Kenom Pakstonom, kojeg je Tramp podržao umjesto dosadašnjeg senatora Džona Kornina, dok je dosadašnji trostruki republikanski guverner Greg Abot izgubio funkciju.
Najava blokada i istraga protiv Trampove administracije
Ovakav izborni ishod označava početak nove ere podijeljene vlasti u Vašingtonu, nakon dvije godine tokom kojih Kongres pod kontrolom republikanaca rijetko koristio svoja ovlašćenja da obuzda Trampa.
Po preuzimanju dužnosti u januaru, od demokrata se očekuje pokretanje istraga o radu Trampove administracije, njegove porodice i saradnika, kao i zahtjevi za ustupcima oko ključnih zakonskih rješenja. Sa većinom u Senatu, demokrate dobijaju mogućnost da blokiraju Trampova imenovanja, uključujući i sudije Vrhovnog suda SAD u slučaju upražnjenih mjesta.
„Ovo je generacijsko prekrajanje mape Senata koje će promijeniti Ameriku. Amerikanci su glasali za promjene i demokrate sada moraju to da ispune“, poručio je dosadašnji lider demokratske manjine u Senatu Čak Šumer.
Iako je ustavno onemogućen da se kandiduje za treći mandat, Tramp se suočava sa ubrzavanjem statusa odlazećeg predsjednika, dok se pažnja usmjerava ka predsjedničkim izborima 2028. godine. Ipak, Tramp je prihvatio ishod glasanja, čestitao demokratama u intervjuu za Foks njuz i poručio da će sarađivati po pitanjima poput imigracije, uz najavu veta na zakone koje ocijeni neprihvatljivim.
Pobjednički talas demokrata i istorijski rezultati
Prema podacima Rojtersa i lista USA Tudej, republikanci su izgubili pozicije u gotovo svim od oko 1.700 okruga u kojima su prebrojani glasovi. Demokrate su ostvarile snažan napredak među hispanoameričkim biračima, u pograničnim dijelovima Teksasa, ali i u poljoprivrednim krajevima Kanzasa, gdje je u okrugu Suard demokrata Adam Hamilton vodio sa 13 poena prednosti ispred republikanskog senatora Rodžera Maršala.
U trci za Predstavnički dom, demokrate su pobijedile u svih 20 najneizvjesnijih izbornih jedinica koje su do sada prebrojane. Čak ni kandidati koji su pokušali da se distanciraju od Trampa nisu izbjegli poraz, pa je republikanska senatorka Suzan Kolins u Mejnu izgubila poziciju nakon tridesetogodišnje karijere u Senatu. U Mičigenu je pobjedu odnio progresivni demokrata Abdul El-Sajed nad republikancem Majkom Rodžersom, postavši time prvi musliman izabran u gornji dom Kongresa. Rezultati za Senat u Misisipiju i na Aljasci još uvijek nisu zvanično proglašeni.
Uprkos ranijim pozivima pristalicama tokom mitinga da zamisle da je on lično na glasačkom listiću, Tramp je po objavljivanju rezultata na društvenim mrežama naveo: „Nisam bio na glasačkom listiću, a da jesam, pobijedili bismo ubjedljivo! Hvala vam na pažnji posvećenoj ovom pitanju.“
Izlazne ankete agencije SSRS pokazuju da je polovina birača u SAD ove izbore vidjela kao priliku da iskaže protivljenje predsjedniku, tri četvrtine ispitanih je ljuto ili nezadovoljno pravcem u kojem se država kreće, dok je 70 odsto zatražilo jaču kontrolu Kongresa nad šefom Bijele kuće.
Izbornu noć obilježilo je i nekoliko istorijskih presedana na guvernerskim izborima. U Džordžiji je Kejša Lens Botoms postala prva Afroamerikanka izabrana za guvernerku jedne savezne države, dok je Bajron Donalds na Floridi postao prvi crni republikanski guverner u SAD-a. U Teksasu je pobjedu odnijela Đina Hinojosa kao prva latinoamerička guvernerka te države, dok je Havijer Besera u Kaliforniji postao prvi latinoamerički guverner te savezne države.