Svijet

Evropa na udaru nevidljivih prijetnji: Sajbernapadi, dronovi i klimatske promjene izazivaju sve veću zabrinutost

Autor Haris Krhalić Izvor mondo.rs

Istraživači su od oktobra u centralnoj i istočnoj Evropi zabilježili više od 50 bezbjednosnih incidenata koji pokazuju da opasnosti po države i građane više ne dolaze samo sa vojnih frontova, već i iz digitalnog prostora, energetskog sektora i prirodnog okruženja.

Ilustracija: Upravljanje dronovima
Izvor: DC Studio/Shutterstock

Centralnu i istočnu Evropu posljednjih mjeseci pogađa sve veći broj događaja koji ne predstavljaju klasične vojne napade, ali ozbiljno ugrožavaju bezbjednost država i njihovih građana.

Od sajbernapada za koje se sumnja da iza njih stoje strane države, preko klimatskih promjena, do posljedica globalnih pandemija, savremene bezbjednosne prijetnje sve češće poprimaju oblike koji prevazilaze tradicionalno shvatanje ratovanja.

Hladnjače u supermarketima, čiji su sistemi za kontrolu temperature bili meta hakerskih napada, brodovi sa žitom oštećeni ili uništeni dronovima u Crnom moru, kao i nestašica vode u Karpatskom basenu, koja ugrožava turizam, poljoprivredu i snabdijevanje električnom energijom, samo su neki od primjera takvih incidenata zabilježenih u posljednje vrijeme.

Istraživači Grupe za istraživanje globalne bezbjednosti, koja djeluje u okviru Instituta za globalne studije Univerziteta Korvinus u Budimpešti, evidentirali su više od 50 takozvanih netradicionalnih bezbjednosnih izazova u centralnoj i istočnoj Evropi od početka oktobra.

Podaci su dostupni javnosti putem platforme Geo-Polemic na Substacku, a istraživači najavljuju da će bazu redovno dopunjavati novim informacijama.

Prema ocjeni rukovodioca istraživačkog tima, region se istovremeno suočava sa posljedicama klimatskih promjena i bezbjednosnim rizicima koje donosi rat u Ukrajini.

"Ne bih rekao da se ovaj region nužno izdvaja u odnosu na druge dijelove svijeta, ali njegove specifične ranjivosti čine ga posebno važnim za istraživanje", izjavio je za Euronews Peter Marton.

On je ukazao na demografske probleme, zastarjelu infrastrukturu od ključnog značaja za funkcionisanje društva, kao i na izraženu zavisnost od energenata iz inostranstva.

Sve su to, kako je naveo, razlozi zbog kojih centralna i istočna Evropa zaslužuju posebnu pažnju kada je riječ o savremenim bezbjednosnim izazovima.

Države odgovorne za više od polovine incidenata

Marton, vanredni profesor Univerziteta Korvinus, istakao je da iza više od polovine evidentiranih incidenata stoje državni akteri.

Prema njegovim riječima, države mogu da nanesu ozbiljnu štetu drugim zemljama i primjenom vojnih sredstava na nekonvencionalne načine, čak i kada zvanično negiraju umiješanost.

Kao primjer naveo je situaciju u Crnom moru, gdje su brodovi oštećeni, a pojedini i potopljeni.

"Posebno je zabrinjavajuće što se gube značajne količine žitarica u trenutku kada stanje globalnog snabdijevanja hranom nimalo ne uliva sigurnost. Samo juče izgubljen je teret od 3.000 tona žitarica zajedno sa brodom u bugarskim teritorijalnim vodama", upozorio je Marton.

Hibridne aktivnosti Rusije često su u središtu pažnje evropske javnosti, ali Moskva nije jedina država koja se dovodi u vezu sa ovakvim operacijama.

Francuska je, na primjer, optužila Iran da stoji iza sajbernapada na sisteme za hlađenje u supermarketima, čime je ukazala na to da digitalni napadi mogu imati neposredne posljedice po svakodnevni život građana i funkcionisanje privrede.

Klimatske promjene, energetika i organizovani kriminal takođe predstavljaju prijetnju

Netradicionalne bezbjednosne prijetnje ne dolaze isključivo od država.

Značajnu ulogu imaju i nedržavni akteri, ali i prirodni i ekonomski procesi koji mogu da destabilizuju čitava društva.

Marton je posebno izdvojio klimatske promjene, čije su posljedice tokom ljeta 2026. godine postale veoma vidljive, kao i energetsku zavisnost i oslanjanje na uvoz energenata.

"Poslije ljeta 2026. godine lako je prepoznati kakvu opasnost klimatske promjene mogu predstavljati, ali i koliko zavisnost od energenata i njihovog uvoza može da ugrozi ekonomiju", rekao je on.

U ovu kategoriju spadaju i organizovani kriminal, terorizam i brojni drugi faktori koji mogu da ugroze stabilnost država, ekonomsku sigurnost i svakodnevni život stanovništva.

Istraživači planiraju da nastave prikupljanje podataka i redovno ažuriraju bazu, a prve šire zaključke na osnovu prikupljenog materijala očekuju u narednim mjesecima.

Njihova namjera je da rezultati istraživanja posluže donosiocima odluka kao osnova za efikasniju zaštitu od novih bezbjednosnih rizika, ali i za bolje razumijevanje prijetnji koje sve češće dolaze izvan tradicionalnog vojnog i političkog okvira.

Poruka istraživača je jasna: bezbjednost jedne države danas se ne mjeri samo snagom njene vojske i sposobnošću odbrane granica. Sajbernapadi, energetska zavisnost, klimatske promjene, nestašice hrane i vode, kao i djelovanje organizovanog kriminala, postaju podjednako važni izazovi za stabilnost čitavog regiona.

(EUpravo zato)