Svijet

Procurili dokumenti: Velike svjetske banke učestvovale u sumnjivim novčanim transakcijama

Autor mondo.ba Izvor RTS

Neke od najvećih svjetskih banaka dozvolile su kriminalcima da prebacuju prljav novac u visini od oko dva biliona dolara, pokazuju procurjeli dokumenti američkih vlasti.

Sjedište HSBC banke u Londonu
Izvor: Dan Kitwood/Getty Images Europe

To je poslednje u nizu curenja (Rajski i Panamski papiri) tokom posljednjih pet godina koje su razotkrile tajne poslove, pranje novca i finansijski kriminal, napominje Bi-Bi-Si.

Takozvane Fincen datoteke predstavljaju više od 2.500 dokumenata, od kojih su većina papiri koje su banke slale američkim vlastima između 2000. i 2017. godine zbog sumnje da može biti riječi o pranju novca.

Britanski javni servis napominje da se u tim dokumentima nalaze neke od najstrože čuvanih tajni međunarodnog bankarskog sistema.

Šta je Fincen?

Fincen je američka mreža za istragu finansijskog kriminala. To su ljudi iz Ministarstva finansija SAD koji se bore protiv finansijskog kriminala. Sumnje u vezi sa transakcijama izvršenih u američkim dolarima treba poslati Fincenu, čak i ako su se dogodile van SAD.

Izvještaji o sumnjivim aktivnostima ili (SAR) primjeri su kako se bilježe te sumnje. Banka mora da popuni jedan od tih izvještaja ako sumnja da se neki od njenih klijenata operiše novcem iz nelegalnih tokova.

Banke bi trebalo da budu sigurne da ne pomažu klijentima da peru novac ili ga premještaju na načine koji krše pravila.

Po zakonu, oni moraju da znaju ko su njihovi klijenti. Nije dovoljno podnositi izvještaje o sumnjvim aktivnostima i uzimati prljav novac od klijenata, dok očekuju da će se vlasti pozabaviti problemom. Ako imaju dokaze o kriminalnim radnjama, trebalo bi da prestanu da premještaju novac, ukazuje Bi-Bi-Si, prenosi RTS.

Fergus Shijel iz Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara rekao je da su procurili dosijei "uvid u ono što banke znaju o ogromnim tokovima prljavog novca širom svijeta".

Kako je naveo, dokumenti su pokazali da je riječ o izuzetno velikim sumama novca. Dokumenti u datotekama Fincena pokrivaju oko dva biliona dolara transakcija i oni su samo mali deo SAR dostavljenih tokom tog perioda.

Fincen datoteke ističu niz potencijalno sumnjivih aktivnosti koje uključuju kompanije i pojedince, a takođe pokreću pitanja zašto banke koje su primijetile nelegalne aktivnost nisu uvijek postupale u skladu sa "svojom sumnjom".

Šta je sve otkriveno?

Dokumenti pokazuju da je švajcarska banka HSBC omogućila prevarantima da premještaju milione dolara ukradenog novca širom svijeta, čak i nakon što je saznala od američkih istražitelja da je pitanju prevara.

Američki Džej-Pi Morgan dozvolio je kompaniji da prebaci više od milijardu dolara preko londonskog računa, a da ne zna čiji je vlasnik. Banka je kasnije otkrila da je kompanija možda u vlasništvu mafijaša sa FBI liste deset najtraženijih.

Tvrdi se da je jedan od najbližih saradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina koristio Barklejs banku u Londonu kako bi zaobišao sankcije koje su trebale da ga spriječe da koristi finansijske usluge na Zapadu. Dio novca je korišćen za kupovinu umjetničkih djela.

Prema obavještajnom odjeljenju Fincena, Velika Britanija se naziva "jurisdikcijom višeg rizika" poput Kipra. To je zbog broja kompanija registrovanih u Ujedinjenom Kraljevstvu koje se pojavljuju u SAR. Preko 3.000 kompanija iz Velike Britanije imenovano je u datotekama Fincena - više nego iz bilo koja druge zemlje.

Centralna banka Ujedinjenih Arapskih Emirata nije reagovala na upozorenja o lokalnoj firmi koja pomaže Iranu da izbjegne sankcije.

Dojče banka je premještala prljavi novac stečen iz organizovanog kriminala, terorista i trgovaca drogom.

Standard čarterd prebacivao je gotovinu za Arapsku banku više od jedne decenije nakon što su računi klijenata u jordanskoj banci korišćeni za finansiranje terorizma.

Posljedice curenja

Iz Fincena navode da bi curenje moglo uticati na američku nacionalnu bezbjednost, ugrozi istrage i bezbjednost institucija i pojedinaca koji podnose izvještaje.

Ukazuje se da ih banke koriste za prijavljivanje sumnjivog ponašanja, ali nisu dokaz za nelegalne radnje ili zločin.

Procurjeli dokumenti portal Bazfid njuz podijelio sa grupom koja okuplja istraživačke novinare iz cijelog svijeta, koja ih potom je distribuirala u 108 novinskih organizacija u 88 zemalja, uključujući Bi-Bi-Si.

Stotine novinara pregledaju obimnu tehničku dokumentaciju otkrivajući neke aktivnosti za koje bi banke više voljele da javnost ne zna.