Društvo

Slobodni novinari u Srpskoj u neravnopravnom položaju: Traže isti tretman kao i mali preduzetnici

Autor Vesna Kerkez

"Tražimo da se slobodnim i nezavisnim novinarima omogući da budu mali preduzetnici i da imaju isti tretman kao i mali preduzetnici"

Izvor: Shutterstock

Poslanici NSRS su sinoć po hitnom postupku usvojili Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima.

Ova dva zakona su u prethodnom periodu izazvala burne reakcije u preduzetničkoj sferi, a prijedlog je kratkom vremenu pretrpio i izmjene kada je Vlada RS izašla u susret dijelu primjedbi iz IT sektora i izbrisala ih iz profesionalnih zanimanja.

Na sličaj problem upozoreno je iz dijela novinarske zajednice. Oglasilo se Društvo novinara BiH koje je zahtijevalo da se slobodni novinari izbrišu iz „samostalne djelatnosti“ gdje se nalaze u istoj ravni sa advokatima, notarima, zdravstvenim radnicima, veterinarima, arhitektama, stečajnim upravnicima, brokerima.

"Da bi ostvario prihod koji Republički zavod za statistiku smatra neto zaradom u domenu informacija i komunikacija, a koji iznosi blizu 1.800 KM, slobodni i nezavisni novinar i fotograf moraće zaraditi blizu 2.800 KM, a to znači prihvatiti angažman u četiri do pet redakcija i to u svojstvu: dopisnika, novinara, kolumniste, fotografa i multimedijalnog producenta.

Za takvu profesionalnu novinarsku djelatnost treba imati adekvatnu opremu s ciljem što boljeg plasmana proizvoda na tržištu. To je osnovna razlika između advokata, notara, računovođe, inžinjera ili sličnog profesionalnog zanimanja. Zbog koga tražimo da se slobodnim i nezavisnim novinarima omogući da budu mali preduzetnici i da imaju isti tretman kao i mali preduzetnici", navodi se u saopštenju.

Navode i da je slobodno i nezavisno novinarstvo rad koji legislativa već prepoznaje kao "preduzetničku djelatnost".

"Dužnost nam je da podsjetimo da je riječ je o djelatnosti koja iz godine u godinu ne bilježi finansijsku pomoć i podršku od izvršne i zakonodavne vlasti u Srpskoj. Naprotiv, pomoć i podršku dobijaju javni servisi i komercijalni mediji koji se finansiraju iz budžeta RS kroz javno finansiranje, kroz direktne podsticaje, kroz tzv. „oglašavanje“ u medijima posredstvom javnih nabavki usluga reklame, propagande i promocije za javna preduzeća. Time predlagač zakona i zavisna javna preduzeća stvaraju nelojalnu konkurenciju slobodnom i nezavisnom novinarstvu koje za nabavku opreme i početne poslovne aktivnosti može da dobije samo kredit, a ne subvenciju ili podsticaj za početne poslovne aktivnosti", ističu iz Društva novinara BiH.

(MONDO)