Vlada Republike Srpske utvrdila je na današnjoj sjednici prijedloge o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji su izazvali burne reakcije u preduzetničkoj zajednici.
O obrazloženju se navodi da su razlozi za donošenje ovog zakona sadržani u potrebi podizanja praga za ulazak u režim malog preduzetnika sa 50.000 KM na 100.000 KM, izjednačavajući ga sa pragom za obavezni ulazak u sistem indirektnog oporezivanja, kao i sa pragom za paušal u Federaciji BiH. Ova stavka je i bila zahtjev preduzetnika, ali za pojedine je sporno ono što je takođe predloženo.
"Na osnovu Analize politike oporezivanja samostalne djelatnosti, koju je uradilo Ministarstvo finansija, zaključeno je da postoje opravdani razlozi da se proširi broj samostalnih zanimanja koja po svojoj prirodi i jesu posebne profesionalne ili intelektualne usluge, te da se oporezuju prema stvarno ostvarenom dohotku, odnosno prema ekonomskoj snazi. Oporezivanjem prema ekonomskoj snazi, koji je propisan Ustavom Republike Srpske, oporezovani su svi redovni preduzetnici i pravna lica koji obavljaju iste djelatnosti (10% na osnovicu koja predstavlja razliku prihoda i rashoda). U predloženom zakonu, paralelno sa udovoljavanjem zahtjeva za podizanje praga za malog preduzetnika sa 50.000 KM na 100.000 KM, podignut je i donji iznos poreza koji je mali preduzetnik dužan da plati, sa 600 KM na 1.200 KM, uz izuzetak za najmanje preduzetnike čiji godišnji prihod ne prelazi 50.000 KM, zadržan je postojeći princip najnižeg iznosa poreza od 600 KM", kažu u Vladi RS.
Prema ovom prijedlogu, ukoliko je poreskom obvezniku u 2024. godini opozvan status malog preduzetnika isključivo iz razloga što je ostvario prihod preko 50.000 KM, može odmah u 2025. godini tražiti status malog preduzetnika.
Ovim zakonskim rješenjem predlaže se proširenje broja samostalnih zanimanja "koja po svojoj prirodi i jesu posebne profesionalne ili intelektualne usluge, a ista lica ne mogu podnijeti zahtjev za plaćanje poreza kao mali preduzetnik".
Šta se mijenja u Zakonu o doprinosima?
U Vladi kažu da je razlog za donošenje Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima sadržan u potrebi pravilnijeg određivanja doprinosa, vodeći računa o pravičnosti i načelu ekonomske snage obveznika.
"Ovim zakonom precizira se da je obveznik doprinosa, između ostalih, i lice koje obavlja preduzetničku djelatnost ili samostalno zanimanje kao osnovno zanimanje, pod uslovom da nije korisnik prava na penziju. Takođe, usklađuju se pojmovi preduzetničke djelatnosti i samostalnog zanimanja sa značenjem ovih pojmova predloženih u izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, a koje se zajedno sa ovim zakonom dostavljaju Narodnoj skupštini na usvajanje. Pored navedenog, propisano je da se minimalna osnovica doprinosa za lica koja obavljaju samostalno djelatnost postepeno povećava sa dosadašnjih 60% prosječne bruto plate u Republici na 80% prosječne bruto plate u Republici, tako da će u 2025. godini osnovica doprinosa iznositi 70%, a od 1. januara 2026. godine iznosiće 80% prosječne bruto plate u Republici", navodi se u saopštenju.
Ovi prijedlozi zakona pred poslanicima NSRS naći će se na sjednici 10. decembra.
Takođe, utvrđuje se obaveza plaćanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za lica koja ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, a korisnici su prava na penziju, te za lica koja samostalnu djelatnost obavljaju kao dopunsku djelatnost, na osnovicu koja iznosi 30% prosječne bruto plate u Republici.
"Ova lica su do sada bila u cijelosti oslobođena obaveze plaćanja doprinosa, međutim usljed potrebe sprečavanja nelojalne konkurencije ili suštinski njenog smanjenja, vodeći računa o pravičnosti i načelu ekonomske snage obveznika, uvodi se minimalna obavezu doprinosa za ova lica. Potrebno je napomenuti, da lica koja ostvaruju primanje na osnovu ugovora o dopunskom radu plaćaju doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovicu koju čini cjelokupna bruto naknada ostvarena po osnovu takvog angažmana, pa je uvedena osnovica za preduzetnike koji obavljaju dopunsku djelatnost i dalje povoljnija od dopunskog rada. Sa druge strane, lica koja djelatnost obavljaju kao dodatnu su i dalje izostavljena od obaveze plaćanja doprinosa, zbog činjenice da se radi o licima koja tu djelatnost ne mogu obavljati ličnim radom, već isključivo preko zaposlenih radnika", stav je Vlade RS.
Predloženim zakonom plaćanja doprinosa oslobađaju se lica koja ostvaruju pravo na penziju iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Republike Srpske ukoliko ostvaruju primanja za rad u okviru humanitarnih organizacija ili organizacija koje se bave pružanjem socijalne pomoći licima koja su u stanju socijalne potrebe.
Vidović: Zaista ne možemo porediti obućara i knjigovođu
Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, Vidovićeva je ukazala da su prethodno obavljena dva kruga konsultacija sa predstavnicima Privredne komore, te da su prihvaćene njihove primjedbe i sugestije te da su s tim u vezi neopravdane kritike pojedinaca.
"To je pobuna onih koji su izašli iz udruženja koja okupljaju male privrednike. Mislim da to nije opravdano i zaista ne možemo porediti obućara i knjigovođu. Moramo razdvojiti te dvije kategorije", rekla je Vidovićeva.
Kaže da Vlada Republike Srpske nije razmatrala ishod dogovora socijalnih partnera o najnižoj plati, te navela da se s tim u vezi radila projekcija u budžetu za narednu godinu sa trenutnim iznosom od 900 KM.
"Projekcija za narednu godinu odnosi se na trenutno stanje. Ne znamo kakva će biti odluka o najnižoj plati i nismo htjeli da ulazimo u tu avanturu", navela je Vidovićeva.
(MONDO)
