Participacija u sistemu obaveznog zdravstvenog osiguranja u Republici Srpskoj od početka godine je povećana za dio zdravstvenih usluga, prvi put nakon 2011. godine.
Do izmjena je došlo zbog značajnog rasta troškova zdravstvene zaštite u proteklih petnaest godina, uključujući poskupljenje medicinskog i nemedicinskog materijala, lijekova, energenata i troškova rada, saopšteno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS.
Novi Pravilnik o visini i načinu plaćanja participacije odnosi se prvenstveno na sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu, kao i na usluge u službama hitne pomoći za nehitan medicinski tretman.
Nove cijene i ograničenja
Prema novim pravilima, participacija za bolničko liječenje iznosi 25 KM po danu i plaća se najviše za 14 dana, bez obzira na stvarni broj dana provedenih u bolnici. U Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske participacija iznosi 30 KM po danu i plaća se maksimalno za 12 dana.
Uveden je i maksimalni ukupni iznos participacije od 370 KM, što znači da pacijent, bez obzira na trajanje liječenja i vrstu usluge, ne može platiti više od tog iznosa. Participacija je prihod zdravstvenih ustanova, a ne Fonda zdravstvenog osiguranja.
Novina je i naplata participacije u službama hitne pomoći u slučajevima kada se ne radi o hitnim stanjima. Cilj ove mjere je smanjenje zloupotreba i rasterećenje hitnih službi, kako bi bile dostupnije pacijentima kojima je hitna medicinska pomoć zaista potrebna. U Integrisanom zdravstvenom informacionom sistemu omogućen je automatski sistem razlikovanja hitnih i nehitanih stanja.
Ko ne plaća participaciju
Iz Fonda naglašavaju da povećanje participacije neće osjetiti najugroženije kategorije stanovništva. Više od 50 odsto osiguranih lica po različitim osnovama oslobođeno je plaćanja participacije.
Participaciju ne plaćaju djeca do 18 godina, osobe starije od 65 godina, trudnice i porodilje, slijepa lica, oboljeli od rijetkih bolesti, dobrovoljni davaoci krvi, osobe sa određenim mentalnim oboljenjima, penzioneri sa najnižom penzijom, ratni vojni invalidi, kao i druge osjetljive kategorije.
Oslobođeni su i osiguranici koji se liječe od teških i hroničnih bolesti, poput malignih oboljenja, dijabetesa, hemofilije, epilepsije, multiple skleroze, cerebralne paralize i drugih ozbiljnih zdravstvenih stanja, kako tokom liječenja osnovne bolesti, tako i njenih komplikacija.
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS poručuju da izmjene imaju za cilj održivost zdravstvenog sistema, racionalnije korišćenje resursa i očuvanje principa solidarnosti, uz očekivanje da dodatna sredstva budu usmjerena na poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite i uslova liječenja pacijenata.