Posljedice dugoročne izloženosti zagađenju vazduha ogledaju se u povećanju broja oboljelih kardiovaskularnih, respiratornih i malignih oboljenja, a naročito kod pušača, rekli su u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.
Iz Instituta navode da se kratkoročna izloženost, u zavisnosti od koncentracije zagađujućih materija, najčešće manifestuje povećanjem broja akutnih respiratornih infekcija, učestalim glavoboljama i pogoršanjem postojećih hroničnih oboljenja.
Iz ove ustanove ukazuju da intervencije na unapređenju kvaliteta vazduha zahtijevaju multidisciplinaran i multisektorski pristup.
Iz Instituta savjetuju da osjetljive grupe stanovnika koje čine djeca, trudnice, starije osobe i hronični bolesnici treba da izbjegavaju naporne fizičke aktivnosti na otvorenom i skrate boravak napolju.
Prema izvještajima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, u Banjaluci se u zimskom periodu bilježi povećanje koncentracije suspendovanih čestica PM10 i PM2, što ukazuje na to da je najveći uzročnik emisija iz kućnih ložišta i saobraćaja.
Zimi je zabilježen i porast koncentracije sumpor-dioksida, koji uglavnom nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva, naročito uglja za potrebe kućnog grijanja, industrije i proizvodnje električne energije.
Savjet građanima je da tokom dana sa povišenim koncentracijama zagađujućih materija prate izvještaje o kvalitetu vazduha i, ukoliko je moguće, boravak na otvorenom svedu na minimum. Preporučuje se provjetravanje prostorija u kraćim intervalima, naročito u periodima kada su koncentracije zagađenja niže, kao i korištenje prečišćivača vazduha u zatvorenim prostorima, posebno u domaćinstvima u kojima borave djeca, starije osobe i hronični bolesnici.
Takođe, građanima se preporučuje da vode računa o načinu grijanja domaćinstava i da izbjegavaju sagorijevanje nekvalitetnih goriva i otpada, jer takva praksa dodatno doprinosi zagađenju vazduha.
Smanjenje upotrebe automobila, korištenje javnog prevoza ili pješačenje kada to vremenski uslovi dozvoljavaju, kao i redovno održavanje dimnjaka i ložišta, mogu doprinijeti smanjenju lične izloženosti zagađenom vazduhu i ukupnom unapređenju kvaliteta vazduha u urbanim sredinama.
Kada je vrijeme za masku?
Vrijeme je za nošenje zaštitnih maski kada je kvalitet vazduha loš ili vrlo loš, posebno tokom zimskog perioda i u danima sa izraženim smogom. Maske se preporučuju u situacijama kada koncentracije PM2,5 i PM10 čestica prelaze dozvoljene ili preporučene vrijednosti, kada je prisutna vidljiva magla ili smog koji se zadržava satima, kada se osjeti jak miris dima u vazduhu, kao i u slučajevima kada nadležne institucije izdaju upozorenja o zagađenju.
Najveću korist od nošenja maski imaju djeca, trudnice, starije osobe i hronični bolesnici, posebno oni koji boluju od astme, hronične opstruktivne bolesti pluća i kardiovaskularnih oboljenja. Maske se preporučuju i osobama koje zbog prirode posla ili drugih obaveza moraju duže boraviti na otvorenom.
Stručnjaci upozoravaju da hirurške i platnene maske ne pružaju zaštitu od zagađenog vazduha, jer ne mogu efikasno zadržati sitne suspendovane čestice. Za zaštitu od PM2,5 i PM10 čestica neophodne su FFP2 ili N95 maske, koje pravilno prijanjaju uz lice i imaju odgovarajući stepen filtracije.