"U Narodnoj skupštini Republike Srpske od prvog dana uspostavljena je jednakost i sloboda, odnjegovan kulturan i gospodstven odnos prema sebi i prema drugima, a dostojanstven nastup i argumenti postali su slika naroda koji predstavlja i za čije dobro deluje..."
Ovo je u izjavi za Srnu rekao prvi predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić povodom 30 godina od proglašenja Narodne skupštine RS, koja je formirana na današnji dan 1991. godine kao Skupština srpskog naroda u BiH.
"Narodna skupština uvijek mora biti mjesto očuvanja tih vrijednosti. Samo tako je ona neosvojiva tvrđava, a naše čedo - Republika Srpska zaštićena i voljena", poručio je Karadžić povodom 30 godina postojanja i rada Narodne skupštine.
On je napomenuo da demokratije nema bez parlamenta.
"Prije izbora 1990. godine, tokom promjena Ustava BiH amandmanima smo tražili da se uvede Vijeće naroda. Tadašnji predsjednik Skupštine Zlatan Karavdić nas je odbio, jer bi to, kako je objasnio, značilo federalizaciju BiH", podsjetio je Karadžić.
Prema njegovim riječima, Karavdić nije rekao zašto bi to bilo loše i kako to da je Srbija federalizovana, da je Јugoslavija konfederalizovana do raspada, a BiH ne uvodi strukturu koja je uobičajena u višenacionalnim zemljama.
"Obećao je da će uvesti Savjet za nacionalnu ravnopravnost koji je u Ustavu bio i ostao "mrtvo slovo na papiru" - kao što se i danas izigravaju svi sporazumi. Svijet bezuspješno pokušava da opstane u takvoj "besudnoj" situaciji, gdje ništa nije garantovano i gdje se sve može izigrati", ocijenio je Karadžić, jedan od osnivača SDS-a.
On je napomenuo da je dugo trajala borba Srba za očuvanje mira u Bosni, cijele 1990. i 1991. godine, a onda je Skupština BiH srušila i posljednje nade preglasavanjem na pitanjima iz Ustava, na kojima nigdje u svijetu nema preglasavanja.
"Јedini nenasilan odgovor na to ustavno nasilje bilo je formiranje parlamenta Srba u BiH. Potez su opravdali. Osim dva, tri izuzetka, svi srpski poslanici iz svih partija i svima njima pripada zasluga i zahvalnost, jer su ostali vjerni narodu po svaku cijenu. Ovaj narod to zaslužuje", rekao je Karadžić.
On je istakao da je srpska Skupština odmah zapažena u međunarodnoj zajednici, a kad je neustavno donesena odluka da BiH traži nezavisnost, srpska Skupština je opet demokratski odgovorila - nije insistirala na pravu veta, nego je formirala Republiku i svoj narod izuzela iz tog ustavnog nasilja.
"Iako nismo podržani ni od koga u svijetu, to je imalo veliki, presudan značaj. (Robert) Badinter je već polovinom januara 1992. godine obustavio automatsko priznavanje BiH zaključkom da Srbi tamo imaju svoju republiku i da BiH nije u istoj poziciji kao Slovenija i Hrvatska", podsjetio je Karadžić.
Zato je, dodao je on, osnovana podkonferencija Evropske zajednice za BiH, takozvana Karington - Kutiljerova konferencija koja je dala iste rezultate kao i Dejton.
"Time su legitimisane sve odluke naše Skupštine, iako nas niko nije podržao, ali niko nije mogao ni da ospori. Bili smo poučeni iskustvima iz vjekovne borbe za slobodu, naročito Ustankom iz 1875-1876. godine kada smo, i pored uspjeha, ostali bez ičega i dobili Austrougarsku kao protektora",naveo je Karadžić.
Shvatili smo, ističe Karadžić, da "idealni udio" u vlasništvu BiH nije rešenje i da treba realno utvrditi šta je čije, na kojim prostorima su tri naroda suvereni.
"Da smo tako uradili sa prostorima Јužnih Slovena i nakon naših pobeda u oba balkanska i oba svjetska rata, sa više prava i više pravde, Srbi bi imali definisanu svoju teritoriju i izbjegli bi stradanja, izbjegli bi dva genocida iz svjetskih ratova. Ovoga puta je bilo drugačije. Zašto? Zato što nisu u pitanju bila nepokorena plemena i oružane grupe, nego je to bio narod sa svojim institucijama koje su i protivnici morali da uvaže", ukazao je Karadžić.
Koliko god se nezakonito i nasilno mijenjao taj međunarodni sporazum iz Dejtona, rekao je Kardžić, posljednja odbrana je Narodna skupština u kojoj svako može dobiti autentičan stav naroda i crvenu liniju ispod koje se neće i ne može ići.
"To se tiče naših prava, uobičajenih i u sličnim ustavima i potvrđenih u Savjetu bezbjednosti UN i niko ne može da u ime svojih nepravnih težnji osporava nama prava za koja ne bi dozvolio da mu budu osporavana. Narodna skupština je učinila jasnim da ništa nije važnije od naroda i njegovih pravednih težnji za mirnim životom i ostvarivanjem prirodnih potencijala. To nije ništa više od prava koja se priznaju i drugima", naveo je Karadžić.
On je poručio da srpski narod može da bude ponosan na jedinstvo koje je postigao i na svoju Skupštinu čije je zajedničko čedo Republika Srpska.
"U toj Skupštini je od prvog dana uspostavljena jednakost i sloboda, odnjegovan kulturan i gospodstven odnos prema sebi i prema drugima, a dostojanstven nastup i argumenti postali slika naroda koji predstavlja i za čije dobro djeluje", naveo je Karadžić.
On je istakao da Narodna skupština uvijek mora biti mjesto očuvanja tih vrijednosti.
"Samo tako je ona neosvojiva tvrđava, a naše čedo - Republika Srpska zaštićena i voljena", rekao je Karadžić, čiju je izjavu Srni prenijela njegova kćerka i potpredsjednik Narodne skupštine Srpske Sonja Karadžić Јovičević.
(Srna, Mondo)