Politika

Konferencija o kleveti i zakonu o NVO: Problem je kriminalizovano pravosuđe

Autor Željko Svitlica

U Domu omladine u Banjaluci u organizaciji EU i OEBS-a održana je konferencija posvećena najavi kriminalizacije klevete i zakonu po kojem bi bio uspostavljen registar nevladinih organizacija.

Izvor: Mondo - Slaven Petković

Prvi panel vodila je Sandra Gojković Arbutina, glavna i odgovorna urednica "Nezavisnih novina", dok je domaćin drugog panela bio Aleksandar Trifunović, urednik portala "Buka".

Iako su na raspravu pozvani i predstavnici Ministarstva pravde RS, koje je formalno predlagač izmjena Krivičnog zakonika o kriminalizaciji klevete, odbili su da se pojave, dok je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS, prihvatio poziv i učestvovao u raspravi s novinarima i nevladinim aktivistima.

Među publikom su bili prisutni i neki od narodnih poslanika, među kojima je bio i Igor Žunić, predsjednik Kluba SNSD-a.

Podsjećanja radi, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i RS, najavio je da će ovaj zakon biti donesen uprkos kritici i zabrinutosti koju su izrazili predstavnici međunarodne zajednice, novinari i aktivisti.

Johan Zatler, šef Kancelarije EU u Sarajevu, podsjetio je na najavu Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije, da će za zapadni Balkan biti olakšana integracija prema EU i njenim institucijama te da je zbog toga potreban napredak BiH, a ne "nazadak", posebno u oblasti osnovnih sloboda.

On je rekao da, "iako u EU postoje zemlje u kojima je kriminalizovana kleveta, zbog nezavisnog pravosuđa gotovo da i nema slučajeva da novinar završi u zatvoru".

"Situacija pravosuđa ovdje, ali i izvještaji Evropske komisije, pokazuju da, kada je riječ o vladavini prava, ima mnogo problema i političkog miješanja i postoji opasnost od političkog uticaja i zato smo tako protiv ovog zakona", rekao je on.

Ivana Hlavsova, ambasadorka Češke u Sarajevu, zemlje koja je nedavno predsjedavala Savjetom EU, rekla je da je iskustvo njene zemlje u komunizmu pokazalo koliko je sloboda medija važna, kao i slobodan pristup informacijama.

"Češka ambasada u Sarajevu će nastaviti s podrškom novinarima i građanskom društvu kroz razne projekte i grantove", rekla je ona.

Brajan Ageler, šef Kancelarije OEBS-a u BiH, koji će se danas sresti s novinarima i aktivistima koji su nedavno boravili u evropskim institucijama, juče je rekao da njegova organizacija, zajedno s EU, pruža podršku slobodnim medijima i građanskim društvu u BiH i dodao da bez slobodnih medija demokratija ne može da funkcioniše.

"Korupcija i nepotizam, zloupotreba javnih resursa i druge pojave će uslijediti ako nema slobodnih medija i informisane javnosti", rekao je on, pišu Nezavisne.

Ivana Korajlić iz Transparenski internešnala smatra da vlast uopšte nije uzela u obzir primjedne koje su iznijeli novinari i stručna javnost.

"Bojim se da ćemo se morati pripremati za scenario u kojem je zakon usvojen", rekal je Korajlić novinarima.

Tokom prvog panela Stevandić je istakao da je on u parlamentu organizovao konferenciju na koju se niko od novinara nije odazvao, ali da se on odazvao na ovu konferenciju i spreman je da brani svoje mišljenje.

Stevandić je ocijenio da je medijski svijet u BiH otvoren za provociranje, targetiranje, ucjenjivanje i druga ponašanja koja utiču na bezbjednost ljudi i njihovih porodica. Rekao je da on neće glasati za ovaj zakon ako u njemu ostanu visoke novčane kazne.

"Ja mislim da ova kazna ne može proći, mislim da je suluda. Ministar se naljutio na mene što sam upotrijebio tu riječ. Bitno je da uđemo u meritum i raspravljamo o suštini", rekao je on.

Sandra Gojković Arbutina, glavna urednica "Nezavisnih novina", istakla je da medijska zajednica nije protiv uređenja medijskog prostora adekvatnim medijskim zakonima.

Takođe, upozorila je da je medijska zajednica protiv toga da se smanje visine kazni i da se to predstavi kompromisom, a ostane kriminalizacija klevete koja će onda služiti da se novinari i obični građani vode kroz krivični postupak.

"Ovo nije zakon koji se tiče samo medija, ovo je zakon koji se odnosi na sve, na cjelokupnu javnost", rekla je ona.

Siniša Vukelić, šef Kluba novinara Banjaluka, takođe je istakao da se medijska zajednica slaže s potrebom uređenja medijskog prostora, ali da vladajuća koalicija u RS od 2006. do danas ništa nije uradila u vezi s tim pitanjem, osim što su uspostavili kontrolu nad javnim servisom, brojnim privatnim medijima i napravili desetine portala bez impresuma za koje je ustvrdio da su najveći izvor spinovanja.

"Političari su ti koji najviše šire govor mržnje i kleveću. Oni najviše tuže jedni druge ili tuže medije. Slažem se da treba zaštititi porodice. I novinari imaju porodice. Kako se osjećaju moje četiri kćerke kad najmoćniji čovjek u RS i BiH novinare nazove spodobama i kaže da sami sebi grebu auta da bi se predstavili žrtvama", rekao je Vukelić.

Jovana Kisin Zagajac, advokatica i građanska aktivistkinja, ukazala je na čitav niz problema u odredbama o kriminalizaciji klevete, poput dvostruke regulacije ovih normi, a da će javni tužilac imati veliku diskrecionu slobodu da sam ocijeni koje norme će primijeniti. Ocijenila je katastrofalnom činjenicu da će se ti problemi rješavati kroz sudsku praksu, a da će pritom u postupku učestvovati tužioci i sudije koji na ovim predmetima nemaju iskustva ni trening. Takođe, naglasila je da su u zakonima već propisana krivična djela koja se odnose na govor mržnje i dodala da bi u predmetima klevete i uvrede krivični postupak bio loš ne samo za počinioca nego i za žrtvu.

"U krivičnom postupku oštećeni nema pravo da dođe do suda i da kaže taj me oklevetao i nahuškao pola grada protiv mene. O svemu tome odlučuje javni tužilac. I iz ugla oštećenog koji je pogođen, krivični postupak je gora i komplikovanija opcija od građanske parnice", rekla je ona.

Upozorila je da bi, prema Zakonu o krivičnom postupku, osobi koja bi bila pod istragom za klevetu mogao biti oduzet telefon, sredstva za rad i na druge načine bi moglo biti ograničeno kretanje ili obavljanje djelatnosti.

"Novinar ili bilo koji građanin može se naći i iza rešetaka u pritvoru bez ikakve mogućnosti da koristi mehanizme koje bi imao kroz građanski postupak kako je to do sada regulisano", naglasila je ona.

(Mondo/Nezavisne novine)