Dok u Republici Srpskoj traje rasprava o izmjenama zakona koji bi vratili klevetu u krivični zakonik, u EU su se sudski procesi protiv novinara toliko namnožili da je nastao fenomen koji je dobio poseban naziv i protiv kojeg traje organizovana borba.
U pitanju su sudski postupci za koje se utvrdi da su neosnovani i zlonamjeri, a čije sprovođenje kao krajnji rezultat ima autocenzuru. Suštinski, radi se o tužbama čiji podnosioci imaju namjeru da ućutkaju one koji istražuju ili preispituju njihove aktivnosti i to na osnovu uvlačenja novinara ili drugih osoba u sudski proces.
Glavno "oružje" je prijetnja sudskim postupkom i podizanjem sudskih tužbi od strane moćnika (pojedinaca i korporacija) s ciljem ograničavanja slobode izražavanja kako bi se na taj način zastrašili i obeshrabrili novinari, ili svi oni koji prikupljaju i objavljuju informacije od javnog interesa.
Često ovakvim tužbama prethodi upozorenje o tužbi koje ponekad bude razlog da se objava teksta ili nastavak istraživanja neke teme obuzda.
Za sve ovakve tužbe koristi se izraz SLAPP, skraćenica od "Strategic Lawsuit Against Public Participation". U prevudu "strateška tužba protiv javnog djelovanja", ili učešća u javnosti.
SLAPP tužbe najčešće za predmet imaju klevetu, uvredu, zaštitu privatnosti, ličnih podataka, intelektualnog vlasništva, a prate ih zahtjevi za naknadu štete i zabranu objave.
Krajnji rezultat (dokazivanje istine) ovdje nije najvažniji cilj, jer cilj postaju same sudske parnice koje novinari ili mediji mahom ne mogu izdržati jer iscrpljuju finansije i vrijeme.
Evropska komisija bila je prinuđena da započne borbu protiv ove pojave i sačinjen je prijedlogu direktive o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od sudskih postupaka koji su neosnovani i zlonamjerni.
Komisija je 27. aprila 2022. objavila prijedlog direktive po kojoj će sudovi moći donositi odluke u ranoj fazi u slučajevima tužbi koje su očigledno neutemeljene.
Kako se utvrđuje da su tužbe neutemeljene?
Direktiva uređuje da će podnosilac tužbe morati dokazivati da tužba nije neutemeljena, a ne tužena osoba ili organizacija.
Takođe sve troškove postupka, uključujući i troškove za odbranu tužene strane će snositi podnosilac tužbe, a tuženi će imati pravo na punu nadoknadu materijalne i nematerijalne štete.
Ovo je suprotno od navoda u članu o isključenju protivpravnosti kod krivičnih djela protiv časti i ugleda iz akutelnog nacrta izmjena zakona u Republici Srpskoj.
U ovom članu se navodi da "nema krivičnog djela...ako se radi o uvredljivom izražavanju ili iznošenju nečeg neistinitog u naučnom, stručnom, književnom ili umjetničkom djelu, u vršenju dužnosti propisane zakonom, novinarskog poziva, političke ili druge javne ili društvene djelatnosti ili odbrani nekog prava, ako iz načina izražavanja ili iz drugih okolnosti proizlazi da to nije učinjeno u namjeri omalovažavanja, ili ako lice dokaže istinitost svog tvrđenja, ili da je imalo osnovanog razloga da povjeruje u istinitost onoga što je iznosilo ili pronosilo".
Iz ovog se vidi da je teret dokazivanja na strani novinara ili onog ko informaciju objavi, za razliku od prijedlog iz direktive koja se bori protiv neosnovanih tužbi.
"Ovo je borba Davida protiv Golijata jer oni koji imaju moć i sredstva pokušavaju ušutkati one koji nisu u istoj poziciji", izjavila je o borbi protiv SLAPP-a potpredsjednica Evropske Komisije Vera Jurova.
Prema istoj direktivi sudovi će moći izricati preventivne kazne kako bi se spriječili oni koji opet podnose neutemeljene tužbe. Da bi ovo funkcionisalo i kako bi se kriterijumi ujednačili biće potrebna dodatna obuka svih aktera, prije svega novinara i sudija.
U Hrvatskoj pokrenuta zajednička obuka novinara, sudija i pravnika
Komšijska Hrvatska je dobar primjer kako SLAPP tužbe utiču na medije. Anketa Hrvatskog novinarskog društva od marta prošle godine pokazala je da je u Hrvatskoj bila aktivna najmanje 951 tužba za povredu ugleda i časti protiv medija i novinara od kojih su tužici potraživali sredstva u protivvrijednosti od oko 20 miliona KM.
Udruženja protiv SLAPP tužbi u Evropi prošle godine je proglasilo je predsjednika Županijskog suda u Osijeku Zvonka Vrbana najvećim "pravosudnim zlostavljačem u Evropi", i to zbog serije tužbi protiv portala "Telegram", novinara i urednika, teških oko 100.000 evra zbog tekstva koji se bavili Vrbanovom imovinom i mogućim sukobima interesa.
U Hrvatskoj je Ministarstvo kulture i medija prvo osnovalo Stručnu radnu grupu radi oblikovanja politike suzbijanja SLAPP tužbi, a zatim je organizovan niz edukativnih radionica o problematici koje još traju.
U radionicama učestvuju svi ključni faktori – predstavnici medijskog sektora (novinara i izdavača), novinarskih udruženja, Pravosudne akademije, Hrvatske advokatske komore, akademske zajednice, pravobranilaštva, Ministarstva kulture i medija i Ministarstva pravosuđa i uprave, a cilj je razmjena znanja i iskustava, ali i edukacija kako bi se zajednički pronašli efikasni načini načini za zaustavljanje pokretanja tužbi.
(Mondo)