Ukazi predsjednika Republike Milorada Dodika o proglašenju izmjena Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa i Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske koji su objavljeni u Službenom glasniku, stupaju danas na snagu.
Ukazi su objavljeni su juče u Službenom glasniku RS nakon što je novoizabrani vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Miloš Lukić potpisao odluku o objavljivanju zaključaka.
Ovim su dva zakona koje je NSRS usvjila krajem juna, stupili na snagu u Republici Srpskoj.
Zakon o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, Narodna skupština je usvojila na Sedmoj posebnoj sjednici održanoj 21. juna.
Izmjenom je u zakonu izbrisana odredba koja propisuje da će se u Službenom glasniku RS objavljivati propisi i drugi akti koje donosi Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu.
Poslanici NSRS su 26. juna usvojili Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske.
Zakon predviđa da se odluke ovog suda neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji Srpske dok Parlamentarna skupština BiH ne donese zakon o Ustavnom sudu BiH.
Kristijan Šmit je 1. jula objavio da je "poništio" ova dva zakona, tačnije da je donio odluku da "oni neće stupiti na snagu".
Takođe je saopštio odluku o izmjeni Krivičnog zakona BiH na način da će se radnje kojima se narušava ustavni poredak BiH tretirati kao krivično djelo, a novim nametnutim izmjenama su propisane kazne zatvora za one koji ne poštuju odluke visokog predstavnika.
Predsjednik RS Milorad Dodik podnio je krivične prijave protiv Kristijana Šmita zato što se, kako je naveo "neovlašteno bavi poslovima visokog predstavnika" kao i protiv direktora "Službenog lista BiH" Dragana Prusine, jer je omogućio objavljivanje Šmitovih odluka u Službenom listu BiH.
Tužilaštvo BiH formiralo je predmet povodom potpisivanja odluke i objavljivanja u Službenom glasniku RS dva gorepomenuta ukaza predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić rekao je juče da u timu rade tri tužioca zajedno sa SIPA i drugim nadležnim agencijama.
Republika Srpska, oslanjajući se na stavove Rusije i Kine kao stalnih članica Savjeza bezbjednosti UN smatra da Šmit nema legitmitet kao visoki predstavnik jer prilikom imenovanja nije potvrđen u ovom tijelu Ujedinjenih nacija.
Šmita su službeno za visokog predstavnika imenovali ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (Peace Implementation Council – PIC) u maju 2021. godine nakon što ga je za to mjesto kandidovala Njemačka. Sa odlukom se tada nije služila Rusija kao članica PIC-a.
Mišljenja se ukrštaju oko toga da li imenovanje visokog predstavnika treba ili ne treba da potvrdi Savjet bezbjednostu UN. Rusija i Kina smatraju da je to potrebno i da je to bila praksa posljednjih 25 godina s čim se ne slažu uticajne zapadne zemlje.
(Mondo)