Širom Republike Srpske danas je i zvanično počela predizborna kampanja za prijevremene izbore zakazane za 23. novembar, nakon što je Centralna izborna komisija BiH, postupajući po presudi Suda BiH, oduzela mandat dosadašnjem predsjedniku Miloradu Dodiku.
U gradovima i opštinama širom Srpske osvanuli su prvi plakati kandidata, čime je i formalno započela borba za glasove birača.
Kampanju je prvi otvorio SNSD sa svojim kandidatom Sinišom Karanom, koji je zajedno sa stranačkim aktivistima zalijepio prve plakate pod sloganom "Za Karana. Za Dodika. Pobjediće Srpska".
Karan je poručio da će „pobijediti Srpska“ i da je vrijeme da se još jednom potvrdi ono što se brani.
„Vrijeme je da još jednom potvrdimo ko smo, šta branimo i zašto stojimo uspravno. Vrijeme je da potvrdimo mandat koji je narod dao predsjedniku Miloradu Dodiku prije tri godine“, rekao je Karan.
„Pred nama nisu obični izbori – ovo je plebiscit na kojem se brani i potvrđuje narodna volja. Republika Srpska je nastala iz vjere i žrtve srpskog naroda i vrijeme je da je branimo dosljednošću i odgovornošću. Naš put je jasan – put slobode, mira i snažne Srpske. To je put koji je trasirao predsjednik Dodik, put jedinstva i državnosti“, poručio je kandidat SNSD-a.
Sa druge strane, kandidat Srpske demokratske stranke (SDS) i opozicionih partija Branko Blanuša kampanju je zvanično započeo konferencijom za medije ispred Narodne skupštine Republike Srpske, pod sloganom „Da Srpska ponovo bude ponosna“.
Blanuša je istakao da borbu za „ponosnu Srpsku“ započinje upravo ispred institucije koja, kako kaže, predstavlja sve građane Republike Srpske.
„Mi u borbu za ponosnu Srpsku krećemo baš sa ovog mjesta – ispred Narodne skupštine Republike Srpske. Ovdje je 18. oktobra Srpska, nažalost, kapitulirala. Taj datum će ostati upamćen kao jedan od najtužnijih u novijoj istoriji našeg naroda, jer je režim, zarad ličnih interesa i skidanja sa američke crne liste, poništio zakone koje je Skupština legitimno donijela“, rekao je Blanuša.
On je optužio aktuelnu vlast da „već decenijama ponižava Republiku Srpsku i njene građane“, ističući da se u zemlji danas živi „između privilegovanih iznad zakona i naroda ispod granice dostojanstva“.
„Vlast je državu privatizovala, a institucije pretvorila u ekspoziture porodičnih preduzeća. Građani su poniženi, a prirodni resursi poput šuma, rijeka i rudnika prodaju se kao roba na pijaci“, naglasio je on.
Blanuša je najavio aktivnu kampanju i putovanja širom Srpske, s ciljem da se, kako kaže, vrati povjerenje građana i uspostavi sistem jednakih zakona za sve.
„Ovi izbori su trenutak istine – ili će zakoni važiti za sve, ili neće biti Srpske. Mi ćemo vratiti Srpsku narodu, pravdu u institucije i dostojanstvo svakom čovjeku. Da Srpska ponovo bude ponosna!“, zaključio je Blanuša.
U predsjedničkoj trci, pored Karana i Blanuše, učestvuju i nezavisni kandidati Slavko Dragičević i Igor Gašević, koji su najavili sopstvene kampanje u narednim danima.
Prve kazne zbog kršenja Izbornog zakona
Centralna izborna komisija BiH već je izrekla prve sankcije zbog preuranjenog vođenja kampanje.
SNSD je 31. oktobra kažnjen sa 3.000 KM (oko 1.500 evra) zbog preuranjene kampanje načelnika Nevesinja, Milenka Avdalovića, koji je putem lokalne televizije promovisao Sinišu Karana i pozvao birače da mu pruže podršku. CIK je utvrdio da je time prekršen član 7.1. Izbornog zakona BiH, koji zabranjuje kampanju prije zvaničnog početka.
Nekoliko dana kasnije, 5. novembra, SNSD je kažnjen i drugi put – sa 3.500 KM (oko 1.750 evra), zbog izjava ministra Srđana Amidžića objavljenih na portalu Radio-televizije Republike Srpske.
Istog dana, CIK je kaznio i SDS sa 4.500 KM (oko 2.250 evra), te njihovog kandidata Branka Blanušu sa dodatnih 3.000 KM (oko 1.500 evra) zbog objave video izjave na Facebook stranici stranke. SNSD je potom podnio prijavu protiv SDS-a, a CIK je naložio uklanjanje spornog sadržaja.
Organizacija izbora i troškovi
Prema podacima CIK-a, prijevremeni izbori koštaće oko 3,3 miliona evra, a sredstva su osigurana iz Ministarstva finansija BiH. CIK je donio odluke o nabavci elektronske opreme, štampanju izbornog materijala i zakupu prostora za Glavni centar za brojanje glasova.
Biračka mjesta biće otvorena i u inostranstvu – u ambasadama BiH u Beogradu, Beču, Berlinu i u konzulatu u Minhenu. Građani koji su se prijavili za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a za koje glasanje neće biti organizovano, moći će glasati putem pošte.