Zakupodavci su ugrabili priliku da zarade na strancima, a neki su i „protjerali” dugogodišnje podstanare, piše beogradska Politika.
Pravi džumbus na tržištu nekretnina napravila je pojava Rusa i Ukrajinaca u Beogradu, koju su tamošnji stanodavci iskoristili kako bi što više zaradili. Ali, zbog toga su dugogodišnji podstanari ostajali bez krova nad glavom praktično ucjenjivani basnoslovnim kirijama, a oni koji tek tragaju za stanom morali su da izdvoje sume o kojima do sada nisu ni sanjali.
Sagovornica koja ne želi da joj se ime pominje u novinama, otkrila je novinarima kroz šta je sve prošla u svega pet dana, koliki je bio rok koji joj je vlasnik stana ostavio da se iseli.
"Moj najveći šok bio je to što nisam ni znala da se stan u kojem živim prodaje. Kupili su ga Rusi i dobila sam svega pet dana da se iselim. I nisam jedina, jer se ista situacija desila kod još četiri osobe iz mog okruženja. Drugu iz Zemuna kirija je za sedam dana skočila dvostruko. Cijene su nenormalno porasle, stan od oko 30 kvadrata u širem centru grada, koji sam na kraju zakupila za 350 evra, djevojka koja je u njemu živjela prije mene plaćala je 270. Zapanjila sam se i kad sam vidjela da se u „Halo oglasima” stanovi za izdavanje oglašavaju na ruskom", prepričava sagovornica Politike.
Stanovi su, kako dodaje, odmah nestajali s oglasa jer potražnja je ogromna, agenti se nisu pretjerano trudili jer su znali da je zakupca u takvim uslovima lako naći, a poznanici koji izdaju nekretnine tješili su je riječima „nećemo tebe da ’deremo’, bolje je da iskoristimo trenutak i izdamo za više”.
"Pojavio se u jednom momentu talas Rusa i Ukrajinaca, ali iako ih u posljednjih mjesec dana ima mnogo manje, cijene su ostale visoke. Napravili su haos na tržištu. Vidjećemo šta će se ubuduće dešavati, u septembru dolaze studenti, a oni neće toliko da plate, i vlasnici će morati da koriguju cijene kako bi stanove i dalje izdavali", kaže agent za nekretnine Kaća Lazarević, dodajući da su cijene skočile za oko 20–30 odsto.
Najviše su se, po njenom iskustvu, tražili mali stanovi koje su Rusi iznajmljivali na period od šest mjeseci, a cijene su bile između 300 i 500 evra, iako, kaže Lazarevićeva, bilo je i onih koji su uspjeli da „ućare više”. Rusi su iznajmljivali i skuplje stanove, od 1.000 evra pa naviše, i tu je riječ o porodičnim ljudima koji su uzimali prostore na godinu dana.
"Rast cijena je najviše zabilježen kada je riječ o novogradnji. Te cijene se nisu mijenjale četiri-pet godina, a onda je došlo do dispariteta cijene rente stana i novog stana. Ranije je bilo normalno da se stan otplati za 20 godina, a sad je za to potrebno 25, pa su vlasnici polako krenuli da idu s većim cijenama i to se u međuvremenu poklopilo i sa većom potražnjom kako domaćih klijenata, tako i stranaca, Rusa i Ukrajinaca", objašnjava agent za nekretnine Nikola Đogatović.
Stranci, međutim, upozorava naš sagovornik, nisu stabilni zakupci. Oni su spremni da plate veće cijene, ali u stanu provedu dva-tri mjeseca i odu.
"Dolazi do toga da je i u stanovima s dugogodišnjim zakupcima podignuta cijena kirije 10–20 odsto, tako da ono što je ranije bilo 400, 500 ili 600 evra sad je 500, 600 i 700 evra. Kod luksuznijih stanova, skupljih od 2.000 evra, nije bilo nekih većih pomjeranja na tržištu", objašnjava Đogatović.
Studenti, čijem su se dolasku u septembru radovali svi zakupodavci, sada su postali sekundarno tržište i njima naš sagovornik savjetuje da svoj krov nad glavom potraže što prije.
"Cijena nije toliko bitna koliko je bitna stabilnost zakupca, i to da jednog dana ne upadnete u probleme s njim. U Njemačkoj ako hoćete da iznajmite stan, morate da pokažete da u banci imate račun, da ste zaposleni... Ima vas nekoliko zainteresovanih, pa onda zakupodavci biraju. Nadam se da ni kod nas nekretnine ubuduće neće biti izdavane ad hok, nego da će ljudi više gledati ko im ulazi u stan", savjetuje Đogatović.
(Politika)