Tokom prošle godine Grad je izdao 40 građevinskih dozvola za izgradnju zgrada, odnosno stambeno-poslovnih objekata na području Banjaluke, kažu iz Gradske uprave za Mondo.
"Ovaj broj se odnosi samo na veće objekte – zgrade i poslovne objekte", kažu iz Gradske uprave za Mondo.
Potražnja stanova u Banjaluci je na rekordnom nivou, kao i cijene kvadrata koje konstantno rastu.
U Srpskoj su krajem prošle godine prodata 1.053 završena nova stana, što je za 70,9 odsto više nego u istom periodu 2020, a prosječna cijena je bila 1.892 KM po kvadratu, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Cijene stanova na pojedinim lokacijama u centru grada, kao što je stambeni kompleks u Ulici bana Lazarevića, Vase Pelagića i Srpskoj, na lokaciji kolokvijalno nazvanoj ''rupa", kreću se do 4.600 KM po kvadratu.
U budućoj zgradi u Ulici Kralja Petra I, nazvanoj "Bijeli dvor", prema najavama iz agencija za nekretnine, kvadratni metar prostora mogao bi koštati do šest hiljada maraka.
U prošloj godini je u Registru cijena nepokretnosti Republike Srpske registrovan 14.771 kupoprodajni ugovor u kojima je prometovano 30.258 nepokretnosti ukupne vrijednosti 895.381.077 KM.
Prema podacima Registra cijena nepokretnosti RS, najskuplje prometovani stan i kuća nalaze se u Banjaluci.
"Cijena najskupljeg stana površine 171 metar kvadratni sa pomoćnom prostorijom ostavom i garažom iznosila je 379.611 KM. Cijena najskuplje prometovane kuće u Republici Srpskoj iznosila je 850.000 KM, njena površina je 142,4 metra kvadratna i zemljište uz objekat površine 291 metar kvadratni", podaci su dostupni na sajtu RUGIPP.
Istovremeno, kako zgrade u Banjaluci "niču" jedna za drugom, broj parkova i zelenih površina ostaje isti. Nedavno je Komisija za prostorno uređenje ponovo odbila prijedlog za izradu regulacionog plana o izgradnji gradskog parka u blizivi TC "Delta".
Bivši gradski pejzažni arhitekta Ognjen Šukalo nedavno je rekao da je analizom Urbanističkog plana utvrđeno da Banjaluka raspolaže sa šest kvadratnih metara uređenih zelenih površina po jednom stanovniku, dok pristojan evropski standard iznosi 22 do 25 metara kvadratnih.
"Mi imamo jako malo zelenih površina i po ovakvim parametrima stvarno nam se oduzima pravo i ne zaslužujemo da se nazivamo zelenim gradom kako smo navikli da to radimo", napomenuo je profesor Šukalo.
(MONDO)