Crnogorski premijer Dritan Abazović u intervjuu za Federalnu televiziju pričao je o političkoj situaciji u Crnoj Gori nakon izbora i poraza dugogodišnjeg vlastodršca Mila Đukanovića, ali i o regionalnim temama.
Abazović je naglasio da je poraz Đukanovića značajan za Crnu Goru jer označava kraj političkog ciklusa "devedesetih godina" prošlog vijeka. On je istakao da je Đukanović personifikovao partiju koja je ogrezla u korupciji i kriminalu, stvorivši sistem privatne države gdje su institucije sistema bile zarobljene od strane jedne političke opcije.
Prema Abazoviću, to je bila personifikacija političkog monopola, gdje nije bilo mogućnosti da neki drugi ljudi dođu do izražaja.
Premijer Abazović vjeruje da će novi politički era u Crnoj Gori značiti brže kretanje prema Evropskoj uniji, a da je poraz Đukanovića poslao važnu poruku i za građane u regionu. On je naglasio da je način na koji su prihvatili i poraz i pobjedu pokazuje da "duvaju neki drugi vjetrovi na ovim prostorima".
On je naglasio da je borba protiv organizovanog kriminala jedan od glavnih ciljeva njegove vlade, a posebno se ponosi akcijama policije koje su raskrinkale narko-kartele unutar institucija sistema.
Abazović je naglasio da ljudi u BiH i na Kosovu imaju pogrešnu percepciju o situaciji u Crnoj Gori, misleći da je Đukanović Crna Gora, te da će sve propasti bez njega. Međutim, Abazović je istakao da se ništa nije promijenilo nakon Đukanovićevog odlaska, a da je Crna Gora i dalje na putu prema EU, da neće izaći iz Nato-a, da i dalje priznaje Kosovo kao državu.
"Da li je Crna Gora promijenila ime, zastavu, da li je izašla iz NATO-a, da li je povukla priznanje Kosova? Pa šta onda srpska država zato što je dobio neko drugi. I zato što neko želi da stvori percepciju da ako nema kriminalaca nema ni Crne Gore. Mi smo iz jednog drugog miljea. Kad je riječ o Crkvi, potpisivanjem temeljnog ugovora, kojeg sam lično potpisao i na šta sam posebno ponosan, mi smo uradili prvi put situaciju da je SPC ušla u ugovorni odnos sa državom, što 30 godina za vrijeme Đukanovića nije htjela da uradi."
"Da me pozovu, ja ne bih došao na proslavu 9. januara. Dakle, vlada Crne Gore nije imala nikakvu zvaničnu posjetu niti je došla na bilo kakvu zvaničnu proslavu Dana RS. I tu je tačka"
Na pitanje o budućnosti Crne Gore, Abazović je izrazio uvjerenje da nova Crna Gora neće biti dio tzv. "Srpskog sveta". Kaže da je on Dritan Abazović, lider građanskog pokreta URA.
"Bio sam na listi crno na bijelo koju sam sam predvodio. Mi predvodimo stranku koja nije bila jedina. Bilo je više stranaka koje se zalažu za tri stvari - za građansku, evropsku i ekološku Crnu Goru. Nismo dio koalicije sa Demokratskim frontom i nismo nikakav dio nikakvog srpskog bloka. Jesmo dio većine koja je željela promjene u Crnoj Gori i donijela te promjene. Kad je riječ o DF-u, mi nismo u koaliciji s njima. Jesmo činili većinu s njima, napravili smo ekspertsku vladu 2020. godine u kojoj nije bilo političara osim mene i napravili smo manjinsku vladu 2022. godine u aprilu mjesecu, ovu vladu koju ja trenutno vodim i koja je najinkluzivnija otkad Crna Gora postoji. DF-a nema u ovoj vladi. Ima ga po javnoj administraciji i na to sam isto ponosan. Ne želim da getoiziramo naše društvo. Ljudi koji glasaju za DF imaju isto pravo kao što su glasali za URA-u ili DPS ili bilo koju drugu stranku. U tom kontekstu zaista ne vidim ništa sporno."
Abazović pojašnjava da se sa čovjekom kao što je on još nisu susreli.
"Mislili su da ću ja da budem dio njihove političke kolonije gdje ću zbog nekih svojih ličnih privilegija da prihvatim da budem ono što su bili njihovi koalicioni partneri 30 godina. Govorim za DPS i Đukanovića. Ja sam čovjek koji ima svoje dostojanstvo, borio sam se za promjene i svaki svoj politički čilj sam postigao. Zbog toga je njima sporan Ostrog, zbog toga im je sporna Crkva, zbog toga im je sporan Dritan Abazović, zbog toga je njima priča o srpskom svetu itd., zato što smo mi razbili kriminalnu piramidu koja je ovdje funkcionisala."
Ističe da nije čuo relevantan argument, a koji je protiv Otvorenog Balkana.
"Izgleda da Albanija i Sjeverna Makedonija zapravo žele srpski svet. To je teza kad neko kaže Otvoreni Balkan je srpski svet. Ja podržavam svaku regionalnu inicijativu koja ide u pravcu ostvarivanja veće saradnje između zemalja Zapadnog Balkana. To vidim samo kao jedan alat kojim svi mi zajedno, svih šest zemalja Zapadnog Balkana, idemo brže ka EU. Otvoreni Balkan je dobar jer stavlja akcenat na ekonomsku saradnju, na veću mobilnost, veću otvorenost, na priznavanje raznih licenci, radnih dozvola, otvorenog tržišta, dakle nešto što je zahtjev EU i prema nama i prema BiH i prema Srbiji i prema Kosovu i prema svima ostalim. Uvijek se potenciralo da je inkluzivan, da je otvoren za svih šest zemalja Zapadnog Balkana, a to je najvažnija stvar. Da nije eksluzivan samo za određene države i uopšte ga ne smatram bilo kakvim dijelom srpskog sveta ili albanskog sveta ili bilo čega drugog."
Smatra da će novi predsjednik Jakov Milatović nastaviti u pravcu u kojem je počeo, kada je riječ o odnosima prema susjednim zemljama.
"Inače Crna Gora je prepoznata kao zemlja koja nema nikakvih otvorenih pitanja sa svojim susjednima. Jako dobru komunikaciju sa svim vladama u regionu. Ja očekujem da se i predsjednik države na potpuno identičan postavi. Vrlo sam ponosan na odnose koje imamo sa svim zemljama u regionu."
O odnosima BiH i Crne Gore naglašava da imaju najbolje moguće odnose.
"Mislim da je gospodin Milatović oko pitanja Srebrenice bio jasan i mislim da manji broj ljudi koji su njega možda podržali ima neku dilemu vezano za to pitanje. Što se tiče njega vjerujem da on tu dilemu nema, a što se tiče zvanične Crne Gore ona je nema ni u primisli. Dakle u Srebrenici je bio genocid i to je toliki fakat da ne treba bilo kakva šira interpretacija toga, da je bilo šta neko obrazlaže. Siguran sam da će to tako i ostati kad je u pitanju zvaničlna komunikacija zvaničnika u Crnoj Gori. A šta ljudi pojedinačno misle, neki ljudi za koje tvrdim da su zaista u ogromnoj manjini, to vjerovatno dok balkanske prilike budu ovakve i dok se svi ne oslobodimo tih politika prošlosti, uvijek ćete nalaziti neke ljude koji će vjerovatno htjeti namjerno ili ne da takvu činjenicu poreknu."
Abazović kaže da nisu poslali ministre na proslavu 9. januara u RS.
"Vlada ih nije poslala, oni su tamo bili privatno. A tamo je bio vaš premijer, predsjednik Savjeta ministara BiH. Mene ne interesuje odakle on dolazi. Da me pozovu, ja ne bih došao na proslavu 9. januara. Dakle, vlada Crne Gore nije imala nikakvu zvaničnu posjetu niti je došla na bilo kakvu zvaničnu proslavu Dana RS. I tu je tačka. Svi bi trebali više da gledamo u svoju kuću i svoje dvorište. To bi bilo najbolje za početak. A da kod komšija ne gledamo neprijatelje, nego da pokušavamo da pravimo što veća prijateljstva. Naša intencija je takva. Vjerujem da je i u BiH sve dominantnija ta politika i pružena je ruka s naše strane."
O pomirenju unutar same Crne Gore kaže da je to proces koji je započet i koji ide jako dobrom dinamikom.
"Lično mislim da je Dejtonu istekao rok trajanja i da novo vrijeme traži novi Ustav koji će da definiše kako će zemlja da izgleda, kako će da se organizuje unutar sebe i da učini sistem funkcionalnim. To je nešto što bih ja prijateljski i bratski volio da vidim u BiH"
"Ovi posljednji izbori su najveći dokaz toga. Imali smo dvije politike koje su bile kao teža jedna drugoj. Sada dominiraju ove politike centra. Mislim da smo tu dali presudan doprinos i lično moja malenkost i generalno stranka koju zastupam. Mi nemamo više onu podjelu koja je bila blokovska na 55-45 koja je bila referendumska i koju je gajio prethodni režim. Taj prethodni režim je izgubio snagu, isto tako jedna desničarska politika sa druge strane je izgubila snagu i sada čini mi se ta politika centra raste. To je mukotrpan i dugoročan proces jer ne podrazumijeva samo neke političke promjene. Podrazumijeva pitanje pravde, ljudi čeznu za pravdom, žele pravdu i mislim da je ruka pravde u Crnoj Gori zaista proradila. I druga komponenta je povećanje životnog standarda koje će ići ka tome da se polarizacija u društvu nekako umanjuje. 2022. smo završili kao zemlja koja ima najveću prosječnu platu u regionu i najveću minimalnu zaradu u regionu."
Ističe da nema osvete, te da neke strukture iz bivšeg režima smatraju osvetom to što je pravda zakucala na njihova vrata.
Abazović ističe da je BiH stara evropska država i da nedaće karakteristične za posljednji historijski period, posljednjih deceniju, dvije, nije nešto što može da poremeti ono što je njena državnost od pamtivijeka.
"Lično mislim da je Dejtonu istekao rok trajanja i da novo vrijeme traži novi Ustav koji će da definiše kako će zemlja da izgleda, kako će da se organizuje unutar sebe i da učini sistem funkcionalnim. To je nešto što bih ja prijateljski i bratski volio da vidim u BiH. Da li je to moguće postići sa ovim političkim elitama - nije. To je vaša unutrašnja stvar, mi vam želimo sve najbolje, ali po mom skromnom sudu ukoliko se bude nastavilo to će samo da opterećuje građane. Ja vjerujem da će neke možda nove generacije, ne mislim na mlađe ljude nego ljude koji imaju manje infekcije iz onoga što su bila ratna dešavanja, doprinijeti tome da se ubrizga neki novi duh u političkom smislu, u pozitivnom smislu i da će to dovesti do neophodnih promjena."
Kaže da mu je žao što je u BiH ono što je bilo aktuelno 2004. godine aktuelno i 2023.
"Slično, u nekom možda drugom formatu. Tako je i sa Crnom Gorom bilo do 2020. Mislim da treba nešto da se promijeni. Mislim da Dodikove težnje za secesijom apsolutno ne bi dobile podršku u Crnoj Gori. Apsolutno mislim da ne bi."