Region

Na današnji dan Alija Sirotanović iskopao je 152 tone uglja i ušao u istoriju

Autor Vesna Kerkez

Na današnji dan 1949. godine Alija Sirotanović sa svojom brigadom iskopao je 152 tone uglja za osam sati rada i postavio svjetski rudarski rekord.

Izvor: Wikipedia

Na današnji dan, 24. jula 1949. godine, rudar iz Breze Alija Sirotanović napravio je podvig koji je ušao u istoriju. Sa svojih osam komorata, za samo osam sati rada u rudniku, iskopao je 152 tone uglja, odnosno 253 rudarska kolica, premašio normu za 215 odsto i oborio tadašnji svjetski rekord sovjetskog rudara Alekseja Stahanova za čak 50 tona.

Taj trenutak pretvorio je Aliju Sirotanovića, skromnog rudara iz sela Trtorići kod Breze, u jednu od najpoznatijih ličnosti radničke Jugoslavije i simbol rudarskog rada.

Njegov rekord nije dugo ostao nenadmašen, ali je ime Alije Sirotanovića ostalo sinonim za požrtvovanost, snagu i radnički duh, zbog čega se i danas pamti kao jedna od najprepoznatljivijih ličnosti nekadašnje Jugoslavije.

Rudar koji je radio bez prestanka

Alija Sirotanović rođen je 1914. godine, a gotovo cijeli radni vijek proveo je u Rudniku mrkog uglja Breza, gdje je radio kao rudar-kopač i brigadir. Njegov glavni alat nije bila klasična lopata, već pneumatska bušilica, a kolege su pričale da je zbog svoje snage umio da radi i sa dvije bušilice istovremeno – po jednom u svakoj ruci.

U poslijeratnoj Jugoslaviji uveden je takozvani Stahanovski pokret, način rada zasnovan na obaranju proizvodnih rekorda i takmičenju među radnicima. Pokret je dobio ime po sovjetskom rudaru Alekseju Stahanovu, koji je 1935. godine za pet sati i 45 minuta iskopao 102 tone uglja.

U ljeto 1949. godine, na savjetovanju sa stručnim osobljem Rudnika Breza i rudarima, Sirotanović je predložio da njegovoj brigadi omoguće rad na tri radilišta, uz obećanje da će nadmašiti Stahanovljev rekord.

Prijedlog je prihvaćen, a već 24. jula 1949. godine, u jami poznatoj kao Rov vojvode Putnika, Alijina brigada krenula je u obaranje rekorda.

„Alija Sirotanović je sa svojih osam komorata za osam sati rada iskopao 152 tone uglja (253 kolica), prebacio normu za 215 odsto, srušio dotadašnji rekord Stahanova za 50 tona i postigao svjetski rekord u iskopu uglja”.

Vijest o njegovom uspjehu obišla je tadašnju Jugoslaviju, a o njemu su pisale brojne novine.

Od Tita je tražio samo veću lopatu

Iako je preko noći postao simbol radničkog herojstva, Alija je ostao poznat po skromnosti. Jedna od najpoznatijih anegdota govori da ga je predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito pitao šta je rudarima najpotrebnije.

„Trebaju nam veće i tvrđe lopate”.

Po toj priči, za njega je napravljena posebna lopata koja je dobila naziv „sirotanovićka”.

Kada mu je ponuđen novi stan, odbio ga je i predložio da se dodijeli nekome ko nema riješeno stambeno pitanje. Kada mu je ponuđen automobil po želji, izabrao je skromnog „fiću”.

Simbol jednog vremena

Zbog svog podviga Sirotanović je dobio brojna priznanja. Proglašen je za heroja socijalističkog rada, odlikovan je Ordenom rada sa zlatnim vijencem, dobio je nagradu AVNOJ-a i druga priznanja.

Njegov lik pojavio se i na novčanici od 20.000 dinara iz 1987. godine. Ipak, godinama se pogrešno vjerovalo da se nalazi i na čuvenoj jugoslovenskoj novčanici od 10 i 1.000 dinara – na tim novčanicama zapravo je bio prikazan drugi radnik, Arif Heralić iz Zenice.

Njegova priča ušla je i u popularnu kulturu. Grupa Zabranjeno pušenje posvetila mu je pjesmu „Srce, ruke i lopata”, u kojoj je opisan kao čovjek koji nije imao oružje osim svog rada, ruku i lopate.

Rekord koji je brzo oboren, ali legenda nije

Zanimljivo je da Sirotanovićev rekord nije dugo ostao neoboren. Samo nekoliko dana kasnije, 29. jula 1949. godine, drugi rudar iz Breze, Nikola Škobić, sa svojom brigadom premašio je njegov rezultat za 14 tona, čime je počela serija novih rudarskih rekorda u Jugoslaviji.

Ipak, Alijino ime ostalo je najpoznatije. Njegov rekord nije ostao upamćen samo zbog brojki, već zbog slike čovjeka koji je predstavljao čitavu jednu epohu, vrijeme kada je rudar bio simbol snage, izdržljivosti i ponosa radničke klase.

Alija Sirotanović preminuo je 16. maja 1990. godine, ali je priča o rudaru koji je za osam sati iskopao 152 tone uglja ostala dio kolektivnog sjećanja prostora bivše Jugoslavije.

(Mondo.ba/Danas.rs)