Crna Gora bi po ulasku u Evropsku uniju mogla da bude pod posebnim nadzorom deset godina, uz mogućnost produženja tog perioda i privremene suspenzije prava glasa.
Iako je Crna Gora na korak od istorijskog cilja i zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja, njen ulazak u Evropsku uniju mogao bi da izgleda drugačije od pristupanja svih dosadašnjih članica.
Umjesto punog kapaciteta odlučivanja od prvog dana, Crnu Goru bi, po svemu sudeći, mogao da sačeka svojevrsni desetogodišnji "pripravnički staž", uz mogućnost produženja za još pet godina, tokom kojeg bi njeno pravo glasa i veta bilo pod posebnim nadzorom Brisela.
Ovaj model, osmišljen kako bi se spriječile blokade unutar same EU, mogao bi da pretvori pristupni ugovor Crne Gore u svojevrsni test za budućnost politike proširenja.
Suština promjene leži u poukama koje je Brisel izvukao iz višegodišnjih sukoba sa Mađarskom i vladom Viktora Orbana, koja je u više navrata koristila pravo veta kako bi blokirala ključne spoljnopolitičke i finansijske odluke Unije.
Kako bi se izbjeglo ponavljanje takvog scenarija sa novim članicama, Evropska komisija inicirala je uvođenje strogih zaštitnih mehanizama u okviru poglavlja 35.
U praksi, to znači da bi Crna Gora po ulasku formalno imala pravo glasa, ali bi ono moglo da bude privremeno suspendovano ukoliko se procijeni da ozbiljno krši vladavinu prava ili opstruiše zajedničke odluke.
Kako navodi briselski portal "Politiko" (Politico), iako je Evropska komisija prvobitno predlagala probni period od čak 15 godina, unutar Unije postignut je kompromis na inicijativu Irske, koja predsjedava Savjetu EU.
Prema tim navodima, ambasadori država članica načelno su podržali skraćenje tog roka na deset godina, uz mogućnost petogodišnjeg produženja, nakon što su zemlje poput Italije i grupe "Prijatelji Zapadnog Balkana" upozorile da se nadzor u trajanju od decenije i po teško može nazvati privremenom mjerom.
Isti izvor navodi da bi se odluka o eventualnoj suspenziji prava glasa donosila kvalifikovanom većinom, što bi u praksi znatno olakšalo aktiviranje kaznenih mehanizama u odnosu na postojeći član 7.
Šta donosi poglavlje 35?
U dosadašnjoj praksi proširenja, poglavlje 35, koje nosi naziv "Ostala pitanja", služilo je za specifične teme koje se ne uklapaju u standardne pregovaračke oblasti. Primjera radi, u slučaju Srbije ono obuhvata normalizaciju odnosa sa Prištinom.
Za Crnu Goru ovo poglavlje dobija potpuno novu ulogu i postaje pravni okvir za takozvane anti-Orban zaštitne mehanizme.
Kroz njega bi se definisali trajanje probnog perioda, uslovi pod kojima može da se pokrene suspenzija prava glasa u Savjetu EU i način donošenja takve odluke kvalifikovanom većinom država članica koje predstavljaju najmanje 65 odsto stanovništva Unije.
Ovakva rješenja otvorila su niz dilema u crnogorskoj javnosti, ali i među pojedinim članicama EU, koje strahuju da bi se na taj način stvorilo "članstvo drugog reda".
Posebno je sporno pitanje šta bi tačno bio povod za oduzimanje prava glasa.
Dok dio članica traži da se u ugovor uvrsti i kršenje principa "iskrene saradnje", države naklonjene kandidatima upozoravaju da je riječ o previše širokom i subjektivnom pojmu, koji bi mogao da posluži za političko disciplinovanje manjih država kada brane svoje nacionalne interese.
Kako Crna Gora reaguje na nova pravila?
Zvanična Podgorica u javnosti šalje poruke diplomatskog optimizma, dok iza zatvorenih vrata vodi intenzivne diplomatske pregovore.
Crnogorski premijer Milojko Spajić ocijenio je da je odustajanje Brisela od ideje da se novim članicama odmah oduzme pravo veta važna pobjeda, poručivši da Crna Gora ne strahuje od zaštitnih mehanizama jer je iskreno posvećena evropskim vrijednostima.
Sličan stav iznijela je i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, ističući da su takve klauzule garancija stabilnosti i da neće usporiti plan da se pregovori zatvore do kraja ove godine, a pristupni ugovor potpiše do juna 2027. godine.
Ipak, prema diplomatskim izvorima, crnogorski pregovarači, koji nemaju formalno pravo da mijenjaju tekst poglavlja 35, aktivno lobiraju kod prijateljskih zemalja kako bi kriterijumi za suspenziju bili strogo objektivni i jasno definisani.
S druge strane, dio opozicije i civilnog sektora u Crnoj Gori upozorava da prihvatanje desetogodišnjeg nadzora i mogućnosti suspenzije prava glasa predstavlja presedan kakav nijedna ranija članica, od Slovenije do Hrvatske, nije morala da prođe.
I pojedini evropski zvaničnici, poput izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjana Šareca, ocijenili su samu ideju probnog perioda kao nepravednu prema državi koja je najdalje odmakla u reformama.
Šta bi ulazak Crne Gore u EU značio za njena prava?
Pored institucionalnog nadzora, ulazak Crne Gore u Evropsku uniju nosio bi i niz drugih specifičnosti.
Kao najmanja država po broju stanovnika koja pristupa Uniji nakon Malte, Crna Gora bi imala minimalan broj poslanika u Evropskom parlamentu i ograničenu težinu prilikom glasanja kvalifikovanom većinom, gdje se uzima u obzir procenat stanovništva.
Uz to, Crna Gora je jedina zemlja kandidat koja već više od dvije decenije koristi evro kao zvaničnu valutu, iako nije dio evrozone, što će zahtjevati poseban pravni i finansijski aranžman sa Evropskom centralnom bankom u trenutku pristupanja.
Ostaje otvoreno pitanje da li će ovi zaštitni mehanizmi biti predviđeni isključivo za Crnu Goru ili će postati novi standard za sve buduće članice sa Zapadnog Balkana i iz Istočne Evrope.
Ukoliko se planovi ostvare i Crna Gora uđe u Evropsku uniju 2028. godine, mogla bi da postane prva država koja će članstvo započeti pod posebnim nadzorom, sa svim odgovornostima koje ono nosi, ali i mogućnošću da joj pojedina prava budu privremeno suspendovana.
(Dan/Mondo)