Evo koliko zemalja vozi lijevom, koliko desnom stranom i zašto je tako!
Koliko zemalja vozi desnom i koliko lijevom stranom, i kako je uopšte došlo do toga? Možda niste znali da ova "podjela" utiče na kružne tokove, ali i način na koji proizvođači automobila dizajniraju brisače. Evo odgovora na ta pitanja!
Koliko zemalja vozi desnom, a koliko lijevom stranom? Desnom strani voze ljudi u 165 zemalja i teritorija, uglavnom u kontinentalnoj Evropi, sjevernoj Africi i kopnenoj Aziji, kao i Americi. Lijevom stranom vozi 75 zemalja, što znači da ćete vozače na lijevoj strani zateći na četvrtini puteva na planeti, i tako vozi oko trećina njenog stanovništva.
U istoriji se događalo i da se strana promijeni usljed faktora kao što su promjena u političkoj administraciji, želja za usaglašavanjem sa susjednom zemljom, ili dostupnost vozila.
U zemljama u kojima se vozi lijevom stranom, volani se nalaze na desnoj strani i kružni tokovi kreću se u smjeru kazaljke na satu. Obrnuto je u zemljama u kojima se vozi desnom stranom - saobraćaj se kreće desnom stranom, vozač sjedi na lijevoj strani a kružni tokovi su u smjeru suprotnom od kazaljke na satu.
Željeznički saobraćaj obično prati način na koji idu automobili, dok je riječni saobraćaj uvijek sa desne strane.
Postoje mnogi mitovi o tome zašto određene zemlje voze određenom stranom. Oko 90 odsto ljudi na Zemlji su desnoruki i mnoge od teorija uzimaju to kao faktor.
Ako odemo daleko unazad kroz istoriju, sve do Pompeje i Rima, postoje arheološki dokazi o dvije "trake" na putevima. Putnici koji su imali kočije kretali su se desnom stranom.
Na konje su se jahači tradicionalno peli sa lijeve strane, i vodili ih putem tako što su im stajali sa lijeve strane, i uzde držali u desnoj ruci. Jedna od teorija navodi i da je onda odlučeno da se tako ide putem, da bi konji sa dvije strane bili razdvojeni, što ide u prilog vožnji desnom stranom puta. Takođe, putnici koji bi upravljali kočijama ponekad su silazili da bi usmjerili konje, ali ih i šibali, opet uglavnom desnom rukom.
Istorija pominje i priču o potrebi putnika da se odbrane, a mačeve su uglavnom nosili u desnoj ruci, pa bi kretanje lijevom stranom imalo smisla.
Postoji i često ponavljana, ali netačna teorija da je Napoleon u Francuskoj i zemljama koje je osvojio promijenio pravilo o vožnji sa lijeve, na desnu stranu. Ali nema nijednog pisanog dokaza da je bilo tako.
Švedska se prebacila na vožnju desnom stranom od 1967. godine. Interesantno je da je 12 godina ranije održan referendum, a Šveđani su se te 1955. godine izjasnili da ne žele da promijene stranu kojom voze. Vlada je to ipak naredila 1967. i broj saobraćajnih nesreća je drastično opao zbog promjene, ali se potom vratio na pređašnji nivo.
U Evropi, samo četiri zemlje voze lijevom stranom, i sve su ostrvske - Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Kipar i Malta.
Većina brisača na automobilima dizajnirana je sa pravilima vožnje određenom stranom na umu. Brisači na vozačevoj strani uvijek su duži, osmišljeni tako da bolje čiste vozačev, nego suvozačev dio stakla, i kreću se od suvozača ka vozaču. Automobili namijenjeni tržištima gdje se vozi lijevom stranom tako idu sa desne na lijevu stranu gledano iz vozila, odnosno obrnuto tamo gde se vozi lijevom stranom.
(MONDO)