Analiza podataka sa 22.700 električnih vozila otkriva da često DC punjenje preko 100 kW drastično ubrzava pad kapaciteta baterije.
Brzo punjenje baterija može biti veoma praktično za vlasnike električnih automobila, ali nije bez posljedica. Nova analiza kompanije Geotab pokazala je da zdravlje EV baterija značajno brže opada kada vozači više od 12% punjenja obavljaju na punjačima snage iznad 100 kW.
Kompanija je analizirala podatke sa više od 22.700 vozila, obuhvatajući 21 model, i došla do jasnog zaključka: baterije koje se često pune snagom većom od 100 kW degradiraju približno dvostruko brže u odnosu na one koje se primarno oslanjaju na sporije opcije, poput Level 2 punjača.
Baterije prosječnog električnog vozila godišnje izgube oko 2,3% kapaciteta. Međutim, modeli koji se u velikoj mjeri (iznad 12%) oslanjaju na ultrabrzo DC punjenje bilježe i do 2,5% degradacije godišnje. Isti ti modeli, kada se brzo punjenje koristi rijetko, bilježe stopu od oko 1,5% godišnje.
Granica od 100 kW nije slučajna. To je tačka u kojoj punjenje postaje elektrohemijski agresivnije. Forsiranje elektrona u ćelije tom brzinom ubrzava proces litijumskog taloženja, odnosno nakupljanje metalnog litijuma na anodi umjesto pravilne difuzije jona.
Posljedica je manji broj dostupnih nosača naelektrisanja i postepeni pad raspoloživog kapaciteta. Proces pogađa obe dominantne litijum-jonske hemije - LFP i NMC. Ipak, studija pokazuje da LFP baterije osjetno bolje podnose stres ultrabrzog punjenja.
Na degradaciju utiče i klima. U regionima gdje prosječne temperature prelaze 25° C, godišnji pad kapaciteta raste za oko 0,4%. S druge strane, brzo punjenje pri temperaturama ispod nule može izazvati trajna strukturna oštećenja.
Zato su pametni sistemi za upravljanje i očuvanje zdravlja baterije (Battery Management Systems) danas standard u većini EV modela. Oni zagrijavaju ili hlade bateriju prije punjenja, kako bi se izbjegao dodatni stres.
Zanimljivo je da podaci kompanije Geotab pokazuju još jedan obrazac. Nakon početnog pada, većina baterija se stabilizuje na oko 1,4% godišnje degradacije. To sugeriše da se početno habanje izjednačava nakon prvih nekoliko godina upotrebe.
Ipak, vozači i dalje imaju veliki uticaj na dugovječnost.
Baterije koje se često drže ispod 20% ili iznad 80% napunjenosti bilježe brži pad kapaciteta. To je još jedan razlog da se, kada god je moguće, ostane u umjerenim rasponima.
Razlike postoje i među tipovima vozila. Višenamjenska vozila i kombiji za dostavu, koji često rade pod većim opterećenjem, bijleže prosečan godišnji pad kapaciteta od 2,7%. Laki putnički automobili su bliži granici od oko 2%.
Važno je naglasiti da analiza ne sugeriše potpuno izbjegavanje brzih punjača. Dopuna od 20 minuta tokom dugog putovanja i dalje je ključna za praktičnost električne mobilnosti. Ipak, podaci jasno pokazuju da čak i umjereno smanjenje navike korišćenja brzog punjenja može produžiti upotrebljivi vek baterije za više godina, prenosi TechSpot.