Spasite omiljeno cvijeće na vrijeme: Koje obavezno mora u kuću, a koje možete da sačuvate od zime i napolju

Dolazak hladnijih dana označava ključni period u sezonskoj njezi cvijeća, kada je neophodno blagovremeno prilagoditi uslove gajenja osjetljivih vrsta.

Dok pojedine višegodišnje biljke bez ikakvih poteškoća mogu da prezime na otvorenom, tropske i suptropske vrste zahtijevaju hitnu zaštitu i premještanje u zatvoren prostor prije prvih mrazeva.

Pravovremena priprema i poznavanje potreba biljaka tokom zimskog perioda osnova su za njihovo uspješno preživljavanje i buđenje u punom sjaju sa dolaskom proljeća.

Kada je vrijeme da se biljke unesu unutra?

• Praćenje meteoroloških uslova: Optimalan trenutak za unošenje osjetljivih biljaka zavisi prvenstveno od vremenske prognoze, s akterom na pojavu prvih prizemnih mrazeva.
• Okvirni kalendar: Kraj septembra i početak oktobra predstavljaju idealan vremenski period za početak priprema, naročito kada noćne temperature počnu da se približavaju granici od 10 stepeni.
• Izbor prostorije za prezimljavanje: Adekvatan prostor ne mora nužno da bude grijan; svijetla, zastakljena veranda ili svijetla i prohladna prostorija bez mraza često su znatno bolji izbor u zavisnosti od specifičnih potreba vrste.

Koje biljke mogu da ostanu napolju tokom zime?

Mnoge baštenske biljke pokazuju visoku otpornost na niske temperature, naročito kada su direktno zasađene u zemlji: Božur: Višegodišnja biljka čiji nadzemni dio prirodno odumire tokom zime, dok korijen u zemlji može da ostane zdrav i pusti proljećne izdanke.

• Ruža: Baštenske sorte dobro podnose hladnoću, mada se u oštrijim uslovima korijen dodatno štiti nagrtanjem zemlje ili malča, dok je biljkama u saksijama potrebna pojačana pažnja zbog bržeg hlađenja supstrata.
• Hortenzija: Većina vrsta uspješno prezimljava napolju, uz napomenu da mlađim primjercima i onima u posudama može biti potrebna zaštita korijena.
• Čuvarkuća i lavanda: Izuzetno otporna čuvarkuća i lavanda bez problema ostaju u bašti, s tim što lavanda zahtijeva odlično drenažno zemljište kako bi se spriječilo truljenje korijena od viška zimske vlage.
• Proljećne lukovice: Lala, narcis, ljiljan i zumbul ostaju u zemlji tokom hladnih mjeseci i niču sa prvim proljećnim otopljenjem.

Koje cvijeće obavezno treba skloniti od mraza?

Za razliku od otpornih vrsta, sljedeće balkonske i baštenske biljke ne tolerišu niske temperature i moraju se skloniti na sigurno:

• Palme: Tropske i suptropske vrste koje nikako ne podnose mraz.
• Hibiskus: Osjetljive tropske forme koje zahtijevaju zaštitu u zatvorenom prostoru.
• Limun i drugi citrusi: Saksijske forme trpe ozbiljna oštećenja na mrazu i traže svijetlu prostoriju tokom zime.
• Oleander (lijander): U kontinentalnim uslovima obavezno se unosi prije prvih jačih hladnoća.
• Muškatle i geranijum: Popularne balkonske vrste koje odlično prezimljavaju u svijetlim i prohladnim prostorijama.
• Petunije i surfinije: Tradicionalno se tretiraju kao jednogodišnje biljne kulture i ne podnose niske temperature, piše Direktno.
• Fuksije: Izrazito osjetljive na hladnoću, te se sklanjaju u zatvoreno.
• Dalije, begonije i kane: Zahtijevaju specifičnu pripremu – dalije i kane se najčešće vade iz zemlje, dok se begonije unose u zavisnosti od konkretnog varijeteta.

U galeriji pogledajte prelijepe primjerke dalija.

Kako pripremiti cvijeće za prezimljavanje?

• Sanitarna kontrola: Pre unošenja u kuću obavezno pregledajte biljke, uklonite oštećene listove i proverite donju stranu lišća gde se često skrivaju štetočine.
• Postepena aklimatizacija: Izbegavajte nagli prelazak biljaka iz hladnog spoljašnjeg okruženja u pregrejane prostorije kako biste sprečili stres i opadanje lišća.
• Prilagođavanje režima vode i svetlosti: U zavisnosti od toga da li biljka ulazi u fazu mirovanja ili nastavlja rast, korigujte količinu vode i obezbedite joj adekvatnu poziciju prema zahtevima u pogledu količine svetla.