Koje cvijeće treba unijeti u kuću prije prvog mraza? Pročitajte koje biljke ne podnose hladnu zimu
Dolazak hladnijih dana označava ključni period u sezonskoj njezi cvijeća, kada je neophodno blagovremeno prilagoditi uslove gajenja osjetljivih vrsta.
Dok pojedine višegodišnje biljke bez ikakvih poteškoća mogu da prezime na otvorenom, tropske i suptropske vrste zahtijevaju hitnu zaštitu i premještanje u zatvoren prostor prije prvih mrazeva.
Pravovremena priprema i poznavanje potreba biljaka tokom zimskog perioda osnova su za njihovo uspješno preživljavanje i buđenje u punom sjaju sa dolaskom proljeća.
Kada je vrijeme da se biljke unesu unutra?
- Praćenje meteoroloških uslova: Optimalan trenutak za unošenje osjetljivih biljaka zavisi prvenstveno od vremenske prognoze, s akterom na pojavu prvih prizemnih mrazeva.
- Okvirni kalendar: Kraj septembra i početak oktobra predstavljaju idealan vremenski period za početak priprema, naročito kada noćne temperature počnu da se približavaju granici od 10 stepeni.
- Izbor prostorije za prezimljavanje: Adekvatan prostor ne mora nužno da bude grijan; svijetla, zastakljena veranda ili svijetla i prohladna prostorija bez mraza često su znatno bolji izbor u zavisnosti od specifičnih potreba vrste.
Koje biljke mogu da ostanu napolju tokom zime?
Mnoge baštenske biljke pokazuju visoku otpornost na niske temperature, naročito kada su direktno zasađene u zemlji: Božur: Višegodišnja biljka čiji nadzemni dio prirodno odumire tokom zime, dok korijen u zemlji može da ostane zdrav i pusti proljećne izdanke.
- Ruža: Baštenske sorte dobro podnose hladnoću, mada se u oštrijim uslovima korijen dodatno štiti nagrtanjem zemlje ili malča, dok je biljkama u saksijama potrebna pojačana pažnja zbog bržeg hlađenja supstrata.
- Hortenzija: Većina vrsta uspješno prezimljava napolju, uz napomenu da mlađim primjercima i onima u posudama može biti potrebna zaštita korijena.
- Čuvarkuća i lavanda: Izuzetno otporna čuvarkuća i lavanda bez problema ostaju u bašti, s tim što lavanda zahtijeva odlično drenažno zemljište kako bi se spriječilo truljenje korijena od viška zimske vlage.
- Proljećne lukovice: Lala, narcis, ljiljan i zumbul ostaju u zemlji tokom hladnih mjeseci i niču sa prvim proljećnim otopljenjem.
Koje cvijeće obavezno treba skloniti od mraza?
Za razliku od otpornih vrsta, sljedeće balkonske i baštenske biljke ne tolerišu niske temperature i moraju se skloniti na sigurno:
- Palme: Tropske i suptropske vrste koje nikako ne podnose mraz.
- Hibiskus: Osjetljive tropske forme koje zahtijevaju zaštitu u zatvorenom prostoru.
- Limun i drugi citrusi: Saksijske forme trpe ozbiljna oštećenja na mrazu i traže svijetlu prostoriju tokom zime.
- Oleander (lijander): U kontinentalnim uslovima obavezno se unosi prije prvih jačih hladnoća.
- Muškatle i geranijum: Popularne balkonske vrste koje odlično prezimljavaju u svijetlim i prohladnim prostorijama.
- Petunije i surfinije: Tradicionalno se tretiraju kao jednogodišnje biljne kulture i ne podnose niske temperature, piše Direktno.
- Fuksije: Izrazito osjetljive na hladnoću, te se sklanjaju u zatvoreno.
- Dalije, begonije i kane: Zahtijevaju specifičnu pripremu – dalije i kane se najčešće vade iz zemlje, dok se begonije unose u zavisnosti od konkretnog varijeteta.
U galeriji pogledajte prelijepe primjerke dalija.
Spasite omiljeno cvijeće na vrijeme: Koje obavezno mora u kuću, a koje možete da sačuvate od zime i napolju
Kako pripremiti cvijeće za prezimljavanje?
- Sanitarna kontrola: Pre unošenja u kuću obavezno pregledajte biljke, uklonite oštećene listove i proverite donju stranu lišća gde se često skrivaju štetočine.
- Postepena aklimatizacija: Izbegavajte nagli prelazak biljaka iz hladnog spoljašnjeg okruženja u pregrejane prostorije kako biste sprečili stres i opadanje lišća.
- Prilagođavanje režima vode i svetlosti: U zavisnosti od toga da li biljka ulazi u fazu mirovanja ili nastavlja rast, korigujte količinu vode i obezbedite joj adekvatnu poziciju prema zahtevima u pogledu količine svetla.