Pelet mnogima djeluje kao jednostavnija alternativa drvetu, ali prelazak na ovaj način grijanja nije samo pitanje cijene.
Kraj septembra je obično trenutak kada se o grijanju još ne razmišlja svakog dana, ali se polako provjerava šta nas čeka. Ima li dovoljno drva, kada treba očistiti dimnjak, da li će stari sistem izdržati još jednu sezonu i, kod onih kojima je dosta stalnog loženja, da li je možda baš ovo godina za prelazak na pelet.
Ta odluka nema veze samo sa cijenom energenta. Nekome je važnije da ujutru ne zatekne hladnu kuću, nekome da ne dodaje gorivo svakih nekoliko sati, a nekome da grijanje konačno može da prati podešenu temperaturu.
Šta se zapravo mijenja kada pređete na pelet?
Kod savremenih uređaja pelet se iz rezervoara automatski dovodi do ložišta, dok elektronika upravlja paljenjem, doziranjem goriva i snagom rada. To znači manje neposrednog bavljenja vatrom nego kod klasičnog loženja drva, mada i dalje treba dopunjavati rezervoar, uklanjati pepeo i održavati uređaj.
U zavisnosti od opreme, temperatura može da se reguliše termostatom, programira, a kod pojedinih sistema dostupno je i daljinsko upravljanje. Treba računati i na to da je za elektroniku, paljenje i transporter potrebna električna energija.
Peć ili kotao na pelet nije samo pitanje kvadrature
Klasična peć na pelet uglavnom zagrijava prostor u kojem se nalazi, dok hidro ili termo peći mogu da se povežu sa sistemom radijatora ili podnim grijanjem.
Kotao na pelet zagrijava vodu koja cirkuliše kroz sistem centralnog grijanja, pa se češće bira za cijelu kuću ili više prostorija. Izbor zavisi od površine, izolacije, postojećih instalacija i realnih potreba doma.
Najvažnija brojka nije nužno snaga uređaja
Biranje kotla samo prema broju kvadrata može da zavara. Dvije kuće iste površine mogu imati potpuno različite potrebe ako se razlikuju po izolaciji, stolariji, visini plafona i gubicima toplote.
Zato se potrebna snaga određuje prema toplotnim gubicima objekta. Isto važi i za potrošnju peleta: na nju utiču uređaj, izolacija, željena temperatura, vremenski uslovi i način rada.
Kvalitet peleta vidi se i u pepelu
Nije svaki pelet isti. ENplus standard prati parametre kao što su vlaga, količina pepela, mehanička čvrstoća i energetska vrijednost, pa oznaka kvaliteta može da bude važnija od same cijene džaka.
Kod ENplus A1 peleta sadržaj vlage ograničen je na najviše 10%, a pepela na najviše 0,7% u suvoj materiji. Kvalitetniji pelet uglavnom znači manje ostataka u ložištu i ujednačenije sagorijevanje.
Pelet, međutim, ne znači da čišćenje nestaje. Učestalost zavisi od uređaja i goriva, a redovno uklanjanje pepela, čišćenje ložišta i periodični servis ostaju dio održavanja.
Koliko dugo može da radi bez dopunjavanja?
To zavisi od veličine rezervoara i potrošnje konkretnog doma. Veći spremnik znači duži period između dopunjavanja, a kod pojedinih kotlova mogu da se povežu i dodatni sistemi za skladištenje peleta.
Važno je pritom obezbijediti prostor u kojem će pelet ostati suv i pravilno uskladišten.
Grijanje na pelet dobro isplanirati
Prije kupovine provjerite koliko toplote kuća realno gubi, gdje će uređaj stajati, kakav dimovodni sistem postoji, gdje će se skladištiti pelet i ko će uređaj servisirati.
Ako prelaziš sa drva, najveću razliku vjerovatno ćete primijetiti u svakodnevici: manje vremena oko potpaljivanja i loženja, ujednačenija temperatura i manje organizovanja dana oko vatre.
Šta sa prostorijama kojima je potrebno samo povremeno dogrijavanje?
U domu često postoje prostorije kojima dodatna toplota treba samo povremeno. Tada nema potrebe mijenjati režim rada glavnog sistema ako želite da zagrijete samo jedan dio kuće.
Panelni radijatori brzo zagrijavaju prostor, zauzimaju malo mjesta, a modeli sa termostatom omogućavaju podešavanje željene temperature. Uljani radijatori se sporije zagrijavaju, ali duže zadržavaju i postepeno oslobađaju toplotu, pa odgovaraju prostorijama kojima treba duže i ujednačenije dogrijavanje.
(Blic/MONDO)