Ne bacajte sjeme cvijeća! Pogledajte 15 starinskih sorti koje možete sakupiti, sačuvati preko zime i ponovo posijati naredne godine.
Ako u bašti imate cvijeće koje svake godine oduševljava izgledom, nemojte žuriti da bacite seme kada cvjetovi precvjetaju. Kod brojnih starinskih sorti sjeme možete sakupiti, sačuvati tokom zime i ponovo posijati narednog proljeća, pa tako iz godine u godinu obnavljati svoje biljke bez kupovine novog sjemena.
Starinske sorte cvijeća predstavljaju biljke koje se prenose s generacije na generaciju. Odlikuju se posebnom ljepotom, zanimljivim bojama i često su jednostavne za uzgoj. Da bi se neka sorta smatrala starinskom, obično treba da postoji najmanje 50 godina, mada se kriterijumi razlikuju.
Ove biljke uglavnom nastaju prirodnim oprašivanjem, uz pomoć insekata, ptica i vjetra. Za razliku od njih, hibridi se dobijaju namjernim ukrštanjem različitih sorti.
Jedna od najvećih prednosti starinskog cvijeća jeste mogućnost sakupljanja i ponovnog sijanja sjemena, čime se mogu očuvati osobine roditeljske biljke. Tako ne morate svake godine da kupujete novo sjeme. Možete ga sakupiti kada sazri, sačuvati preko zime i ponovo posijati u proleće.
15 starinskih sorti cvijeća koje vrijedi uzgajati
1. Maćuhica „Victorian Posy“
Ova sorta maćuhice ima baršunaste latice u nijansama slonovače, ljubičaste, zlatne, boje mahagonija i lavande. U viktorijansko doba maćuhice su simbolizovale sjjećanje i nežne misli.
Najbolje uspevaju tokom proljeća i jeseni, na sunčanim mjestima ili u polusjenci, u plodnom i dobro dreniranom zemljištu.
2. Skabioza „Black Knight“
Ova skabioza prepoznatljiva je po tamnim, bordo cvjetovima gotovo crne boje, sa belim prašnicima koji podsjećaju na iglice zabodene u jastučić.
Može da naraste oko 60–75 centimetara i privlači leptire i druge oprašivače. Odlična je za bašte u prirodnom stilu i za pravljenje buketa. Kada cvetovi sazru, njihovo seme može se sakupiti i sačuvati za narednu sezonu.
3. Mak „Gatterman“
Ova sorta maka ima tamnoružičaste, resaste latice i veoma je zanimljiva zbog svog neobičnog izgleda.
Seme maka koristi se u pripremi hljeba, peciva i mafina, ali je važno znati da nisu svi dijelovi biljke jestivi. Za kulinarsku upotrebu treba koristiti isključivo seme namijenjeno ishrani.
Mak voli sunčana mesta i dobro drenirano zemljište.
4. Kosmos „Diablo“
Kosmos „Diablo“ ima nežne stabljike, fino lišće i upečatljive cvjetove u crvenim, narandžastim i zlatnonarandžastim nijansama.
Može da naraste od 120 do 150 centimetara, a cvjeta od sredine leta do prvih mrazeva. Pogodan je za cvjetne leje i bašte namijenjene uzgoju rezanog cvijeća.
Kada se jednom ukoreni, dobro podnosi sušu i ne zahtijeva mnogo njege.
5. Crnjika „Bridal Veil“
Ova jednogodišnja biljka ima snježnobijele cvjetove sa tamnim središtem i nežno, čipkasto lišće. Poznata je i pod nazivom ljubav u magli.
Može uspijevati i u siromašnijem zemljištu, a seme se seje direktno u baštu u rano proljeće ili početkom jeseni. Njeni neobični cvjetovi posebno lijepo izgledaju u prirodnim vrtovima i cvjetnim aranžmanima.
6. Heliotrop „Deep Marine“
Heliotrop je poznat po slatkom, intenzivnom mirisu koji podsjeća na vanilu, ljubičice ili trešnje. Ima tamnozeleno lišće i guste grozdove ljubičastih cvjetova.
Posebno lijepo izgleda u saksijama, pored terasa i na tremovima, gdje njegov miris dolazi do izražaja. Za uspješan uzgoj potrebno mu je dovoljno svjetlosti i toplote, a sjeme se često započinje u zatvorenom prostoru.
7. Naprstak „Faerie Queen“
Naprstak ima zvonaste cvjetove kajsijaste boje sa pegavom unutrašnjošću. Prema evropskom folkloru, vile su koristile njegove cvjetove kao obuću.
Biljka uglavnom razvija lisnu rozetu prve godine, a cveta druge godine. Najbolje uspijeva na mestima sa blagom sjenkom i u zemljištu koje zadržava umjerenu vlagu.
Važno: Svi dijelovi naprstka su otrovni za ljude i životinje, pa sa biljkom treba pažljivo rukovati.
8. Katedralna zvona
Poznata i kao puzavica „šolja i tanjirić“, ova biljka ima zvonaste cvetove koji su u početku blijedozeleni, a kasnije postaju ružičastoljubičasti i tamnoljubičasti.
Brzo raste i može dostići visinu od tri do devet metara, pa joj je potrebna čvrsta potpora, poput rešetke, ograde ili pergole.
Porijeklom je iz Meksika i tropskih dijelova Južne Amerike, a odlična je za prekrivanje vertikalnih površina u bašti.
9. Jutarnja slava „Grandpa Ott’s“
Ova puzavica ima srcolike listove i kraljevski ljubičaste cvjetove sa tamnocrvenim središtem. Može da naraste do oko 4,5 metara i brzo prekrije pergole, lukove i rešetke.
Njena istorija povezana je sa bavarskim doseljenicima koji su krajem 19. vijeka donijeli sjeme u Ameriku. Ova sorta kasnije je postala poznata i po svojoj ulozi u pokretu za očuvanje starinskih sorti sjemena.
10. Celosija „Forest Fire“
Celosija „Forest Fire“ ističe se uspravnim grimiznim cvjetovima i tamnim, crvenkastobronzanim lišćem.
Cvetanje počinje početkom ljeta i traje do prvih mrazeva. Biljka može da naraste od 60 do 90 centimetara, a najbolje uspijeva na sunčanim mjestima, u vlažnom, ali dobro dreniranom zemljištu.
Njena intenzivna boja čini je odličnim izborom za ljetnje cvjetne leje.
11. Raselova lupina
Raselove lupine poznate su po visokim cvjetnim klasovima u različitim bojama, od ljubičaste i plave do ružičaste, bijele i žute.
Engleski baštovan Džordž Rasel počeo je da ih selekcionira 1911. godine, nastojeći da dobije biljke sa više boja, čvršćim stabljikama i dužim periodom cvjetanja.
Najbolje uspevaju na suncu ili u polusjenci, u rastresitom zemljištu koje dobro odvodi vodu.
12. Titonija „Torch“
Poznata i kao meksički suncokret, titonija ima vatrenocrvene do narandžastocrvene cvjetove sa žutim središtem.
Porijeklom je iz Meksika i Srednje Amerike, a posebno privlači leptire i druge oprašivače. Može da naraste od 120 do 180 centimetara.
Voli sunčana mesta, toplotu i dobro drenirano zemljište, a naročito je pogodna za bašte koje treba da imaju intenzivne ljetnje boje.
13. Amarant „Love Lies Bleeding“
Naziv ove biljke mogao bi se prevesti kao „ljubav koja krvari“. Njeni dugi, viseći cvjetovi tamnobordo i vinske boje stvaraju upečatljiv efekat u bašti.
Amarant dobro podnosi toplotu i sušu, a može uspijevati i u siromašnijem zemljištu. Zbog neobičnog izgleda često se koristi u ukrasnim lejama i cvjetnim aranžmanima.
Pojedine vrste amaranta imaju jestive listove i sjeme, ali pre upotrebe u ishrani treba proveriti o kojoj se vrsti radi.
14. Mirisna grahorica „Old Spice Mix“
Ova puzavica cijenjena je zbog intenzivnog mirisa i cvjetova u kombinacijama ružičaste, grimizne, ljubičaste, bijele i krem boje.
Najbolje uspijeva po hladnijem vremenu, u plodnom i vlažnom zemljištu koje dobro odvodi vodu. Potrebna joj je potpora jer njene stabljike mogu dostići 150–180 centimetara.
Odlična je za ograde, rešetke i pergole, kao i za uzgoj rezanog cvijeća.
15. Neven „Pink Surprise“
Iako naziv sugeriše ružičastu boju, cvjetovi ove sorte uglavnom su u nijansama breskve, kajsije i narandžastog lososa.
Biljka privlači oprašivače i pogodna je za cvjetne leje, saksije, bukete i suve aranžmane. Može da naraste oko 40 centimetara i voli sunce i umjereno plodno zemljište.
Neven najbolje uspijeva tokom prohladnog proljeća, dok visoke temperature mogu usporiti njegovo cvjetanje.
Kako sačuvati sjeme starinskog cvijeća?
Ako želite da iz godine u godinu uzgajate iste sorte, važno je da pravilno sakupite i sačuvate sjeme.
Sačekajte da sjeme sazri. Nemojte ga sakupljati dok su cvjetovi još svježi, već sačekajte da se cvjetne glavice ili mahune osuše.
- Sakupite seme po suvom vremenu. Tako smanjujete mogućnost da vlaga izazove pojavu buđi.
- Dobro ga osušite. Sjeme rasporedite na suvo i prozračno mjesto, dalje od direktnog sunca.
- Čuvajte ga u papirnim kesicama. Na svakoj kesici napišite naziv biljke i datum sakupljanja.
- Držite ga na hladnom i suvom mjestu. Vlaga i visoka temperatura mogu smanjiti klijavost.
Imajte na umu da se biljke dobijene iz sjemena nekih sorti mogu razlikovati od matične biljke, naročito ako je došlo do ukrštanja sa drugim sortama. Zato je za očuvanje čistih sortnih osobina važno obratiti pažnju na način oprašivanja.
Starinsko cvijeće nije samo ukras bašte. Ono čuva dio baštovanske tradicije, privlači oprašivače i omogućava vam da iz godine u godinu obnavljate svoju kolekciju biljaka bez stalne kupovine novog sjemena.
BONUS VIDEO: