Na jednom od najljepših hrvatskih ostrva nalazi se jezero kome ne smijete ni da priđete. Njegova voda snabdijeva hiljade ljudi, a krhka ravnoteža između slatke i slane vode čini ga jednim od najzaštićenijih prirodnih resursa u regionu.
Na prvi pogled, ostrvo Cres osvaja surovom ljepotom i gotovo netaknutom prirodom, smjenjuju se kameniti predjeli, guste šume, stara sela na liticama i skrivene uvale sa plažama koje važe za najljepše u Evropi.
Ipak, iza svih tih razgledničkih prizora krije se jedno mjesto koje nije samo turistička atrakcija, već pitanje opstanka čitavog područja.
Riječ je o Vranskom jezeru, prirodnom fenomenu koji ima ključnu ulogu u snabdijevanju vodom ne samo Cresa, već i susjednog ostrva Lošinj.
Ovo jezero je po mnogo čemu jedinstveno.
Njegova površina nalazi se iznad nivoa mora, dok se dno spušta čak do 60 metara ispod morske površine. Nastalo je u krškoj udolini i oblikovano dugotrajnim geološkim procesima, a njegova voda važi za izuzetno čistu i kvalitetnu.
Zahvaljujući prirodnoj filtraciji kroz kamen, gotovo da ne zahteva dodatnu preradu prije nego što stigne do stanovnika ova dva ostrva.
Upravo zbog toga, pristup jezeru je strogo kontrolisan.
Kupanje, ribolov ili bilo kakve aktivnosti u neposrednoj blizini vode nisu dozvoljene.
Ovo nije mesto za klasičan turizam, već zaštićen prirodni resurs od koga zavisi svakodnevni život.
Čak i pogled na jezero moguć je samo sa unaprijed određenih vidikovaca.
Osim što je izvor vode, jezero ima i veliku ekološku vrijednost. Okruženo je bogatim biljnim i životinjskim svijetom i predstavlja važno stanište za brojne vrste ptica.
Njegova očuvanost i izolovanost čine ga jednim od rijetkih mjesta gdje priroda funkcioniše gotovo bez uticaja čovjeka.
Posebnu zanimljivost predstavlja ono što se dešava ispod površine.
U dubinama jezera odvija se stalna, nevidljiva ravnoteža između slatke i slane vode.
Morska voda prodire u dublje slojeve, ali je ogromna masa slatke vode potiskuje i sprečava da naruši njegov kvalitet. Upravo ta krhka ravnoteža omogućava da jezero ostane pitko.
Međutim, ako bi nivo vode opao, pritisak bi oslabio, što bi moglo dovesti do prodora mora i zaslanjivanja, čime bi jezero izgubilo svoju osnovnu funkciju.
Ime jezero duguje obližnjem selu Vrana, iako ga mještani jednostavno nazivaju "jezero", što najbolje govori o njegovom značaju u svakodnevnom životu.
Naziv "Vransko jezero" ustalio se tek kasnije, zahvaljujući putopiscu Albertu Fortisu koji ga je tako zabilježio još u 18. vijeku.
Danas ovo jezero ostaje jedan od najdragocenijih prirodnih resursa u Hrvatskoj, mesto koje se ne posjećuje zbog kupanja ili odmora, već se posmatra sa distance, uz svijest da od njegove tihe ravnoteže zavisi život na dva ostrva.
(M.A./EUpravo zato/putnikofer.hr)