Skandinavsko poluostrvo je dom fjordova, glečera, planinskih vrhova, morskih zaliva, jezera i ostrva...
Pirinejsko poluostrvo? Apeninsko? Krim? Svako od njih je dostojan kandidat, ali titula najvećeg evropskog poluostrva ipak ide sjeveru. Naime, njime se može pohvaliti Skandinavsko poluostrvo, koje dijele Norveška i Švedska i Finska. Ali koliko je tačno veliko Skandinavsko poluostrvo?
Skandinavsko poluostrvo prostire se na površini od 773.500 kvadratnih kilometara. Dugačko je oko 1900 kilometara i široko od 400 do 800 kilometara. Okružuju ga čak četiri mora: Baltičko, Sjeverno, Norveško i Barencovo.
Obala Skandinavskog poluostrva dugačka je čak 27.500 kilometara, a krase je fjordovi na zapadu i sjeveru. Norveški fjordovi se smatraju jednim od najlepših područja na svijetu, a najpoznatiji su Baknafjord, Geirangerfjord, Hardangerfjord, Moldefjord, Sognefjord, Trondhajmfjord i Vestfjord. Na jugu i istoku Skandinavskog poluostrva nalaze se rijasi (zaliv nastao potapanjem riječnih dolina u brdovitim priobalnim predjelima). Čak 43 procenta poluostrva je prekriveno šumom.
Stotine hiljade jezera
Niz ostrva i jezera takođe se proteže duž obale Skandinavskog poluostrva. Svaka od zemalja koje dijele poluostrvo ima više od 100.000. Brojke su apsolutno zapanjujuće: Švedska, skoro 10.000, Norveška najmanje 450.000, a Finska oko 188.000.
Skandinavsko poluostrvo je dom još jednog rekordera: najdužeg planinskog vijenca u Evropi. Skandinavska visoravan se proteže 1.762 kilometra preko Skandinavskog poluostrva. Dijele ga tri zemlje: Norveška, koja je takođe dom najvećeg dijela Skandinavskih planina i njihovog najvišeg vrha, i Švedska i Finska. Skandinavske planine su u prosjeku široke 800 kilometara.
Skandinavske planine su poznate po svojoj ljepoti. Iako nisu toliko visoke, dostižući maksimum od oko 2.500 metara visine, poznate su po strmim padinama, posebno na zapadnoj strani, gdje se obrušavaju u more. Čak su poznate i po nekim od najstrmijih planina, ili planinskih lanaca, na svijetu.
50.000 ostrva u planini
Skandinavske planine, koje se zovu Kjolen u Norveškoj, Skanderna u Švedskoj i Skandit u Finskoj, imaju najmanje 2.000 glečera, ali pored poznatih planinskih vrhova, postoje i rijeke i duboka jezera, a na cijelom području planina više od 50.000 ostrva.
Što se tiče planinskih vrhova, ima ih čak 141.726 imenovanih. Najviši od njih, sa 2.469 metara, je Galdhopigen u Norveškoj, koji ima najmanje 300 vrhova viših od 2.000 metara. To je takođe najviši vrh u sjevernoj Evropi.
(EUpravo zato/Putni kofer)