Prije dvadesetak godina Svjetska zdravstvena organizacija je proglasila stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom. Danas je, čini se, stanje još gore.
"Burnout" ili sindrom izgaranja na poslu označava progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada kao posljedice frustracije i stresa na radnom mjestu.
Izgaranje na poslu slično je sindromu hroničnog umora, ali pritom se mijenja i stav prema poslu, što za umor nije karakteristično.
Prisustvo više stresora na poslu, kao i dugotrajna izloženosti, dovodi do sindroma izgaranja na poslu, koji može biti udružen s pojavom simptoma anksioznosti i depresije kod radnika. Stres vezan uz posao je situacija u kojoj se zbog posla mijenja njegovo psihološko ili fiziološko stanje do te mjere da odstupa od normalnog funkcionisanja.
Ti su faktori posljedica neodgovarajućih zahtjeva radne okoline, koji su u neskladu s mogućnostima zaposlenih. Stres na poslu stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, uništava mentalno zdravlje i skraćuje život. Još prije desetak godina Svjetska zdravstvena organizacija je proglasila stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom, a otada se stres na poslu još više povećao zbog produbljene globalne krize i nezaposlenosti.
Faze sindroma sagorijevanja:
- Faza medenog mjeseca
Posao vas veseli, ispunjeni ste entuzijazmom, osjećate se ispunjeno, nijedan zadatak vam nije pretežak.
- Realnost
Uočavate da ipak nije sve tako savršeno, šef vam postavlja sve više i sve teže zadatke. Vi se sve više trudite, radite napornije, razočarenje i frustracija postaju svakodnevica. Započinju ogovaranja i podmetanja na radnom mjestu, kući dolazite sve kasnije, a prekovremeni sati se ne plaćaju. Shvatate da vas posao ne zadovoljava ni socijalno ni financijski.
- Faza razočarenja
Upali ste u zatvoreni krug - postajete umorni i nervozni, naglo mršavite ili se debljate, imate problema sa spavanjem. Osjećate ljutnju i krivite druge za ono što vam se događa. Otvoreno počinjete biti kritični prema nadređenima i kolegama. Osjećate se bespomoćno. Anksioznost i depresija postaju dio vaše svakodnevnice, često ste bolesni.
- Alarmna faza
Iscrpljeni ste, vaše mentalne i fizičke rezerve su potrošene. Imate osjećaj stalnog neuspjeha, gubite samopouzdanje i vjeru u sebe. Osjećate se nesposobnima da napravite bilo kakve promjene u svom životu. Ova faza je ozbiljna i ako ne potražite pomoć može ostaviti ozbiljne posljedice na vaše zdravlje. Život vam se sada čini poprilično besmislenim i osjećate konstantni očaj. Prepoznajete li sebe?
Sastavni dio dobrog psihičkog zdravlja su i životna radost i dobro raspoloženje
Šta je važno učiniti?
Postoje četiri faze koje prate suočavanje s ovim problemom.
1. Identifikovati problem: prepoznati faktore stresa u radnom okruženju, ispitati njihovu udruženost na radu sa sindromom izgaranja, ispitati udruženost stresora na radu sa simptomima anksioznosti i depresije
2. Pronaći način kako se nositi sa sindromom izgaranja
3. Ako je moguće - izbjeći nastanak
4. Oporavak od sindroma izgaranja
Šta vi možete učiniti kako biste izbjegli da se nađete u ovom stanju?
Budite fokusirani - koncentrišite se na rad, argumentujte svoje mišljenje i dokažite da ste u pravu.
Naučite reći NE, radite na jačanju samosvijesti, ako ne možete promijeniti posao, bar promijenite stav - naučite postaviti granice i držite ih se.
Izbjegavajte poslove u kojima uvijek morate sebe davati drugima, osim ako niste dobri u primanju od drugih.
Ne dopustite da vam posao zavlada životom - prekovremeni rad negativno će uticati na vašu sposobnost da taj posao radite duže razdoblje.
Pronađite jedno ili dvoje kolega s kojima možete razgovarati i podijeliti svoje poteškoće, planirajte i organizujte svaki dan.
Zadržite aktivan društveni život i nemojte se odricati svojih hobija.
Vještine suočavanja sa stresom:
- usvojite zdrave stilove života,
- primijenite redovnu i odgovarajuću prehranu
- izbacite ili smanjite uzimanje kofeina, nikotina i šećera
- bavite se fizičkim aktivnostima radi održavanja kondicije
- osigurajte redovan raspored odmora i dovoljno vremena za spavanje
- promijenite raspored obveza na poslu ili kod kuće
- prekinite s nekim aktivnostima koje nisu nužne, a koje su postale opterećenje.
Ako možete, promijenite samu stresnu situaciju ili svoj odnos i pogled na situaciju:
- zadržite osjećaj za humor u situacijama koje mogu izazvati stres,
- održite ravnotežu između rada i zabave,
- usporite i pronađite vrijeme za opuštanje,
- podijelite probleme s prijateljima i porodicom, izvorima socijalne podrške,
- dobro upoznajte sebe i svoje granice tolerancije na stres,
- prema potrebi zatražite savjete od stručne osobe.
Zdrav način života, odnosno mjere za poboljšanje zdravlja, dovode i do povećanja otpornosti na stres.
Sastavni dio dobrog psihičkog zdravlja su i životna radost i dobro raspoloženje, na koje povoljno utiču kako dobri odnosi u porodici, tako i na radnom mjestu, u školi i u slobodnom vremenu.