Koji simptomi ukazuju na sindrom nervoznih crijeva, kada treba otići kod ljekara i zašto se ovaj problem javlja, objasnila je nutricionistkinja Ana Todorović.
Sindrom nervoznih crijeva ili iritabilnog kolona nije tako rijedak kao što biste pomislili, a nutricionistkinja Ana Todorović je u emisiji Uranak na K1 otkrila koji je glavni uzrok ovog problema – nije hrana!
"Sindrom nervoznih crijeva je usko povezan sa našim psihološkim statusom. Nepravilna ishrana samo može da bude još jedan dodatni okidač koji će da pospješi tu problematiku, ali definitivno se sindrom nervoznih crijeva povezuje sa našom psihom, sa našim osjećanjima. Uslijed posla ili svakidašnjice koja je stresna, može da se pojavi takav problem. Svakodnevna izloženost stresu, podobnost usijled genetske predispozicije, pol, neki hormonski disbalansi, loša ishrana, loš bioritam, sve to može da doprinese da dođe do nervoznih crijeva".
Simptomi koji se najčešće javljaju kod sindroma iritabilnog kolona su bol u stomaku, nadutost, smjena dijareja i opstipacije, kašaste stolice, jaki zatvori, ali i smjena svega toga.
"Prevashodno je preporuka da osoba koja osjeti simptome nervoznih crijeva, posjeti na prvom mjestu gastroenterologa kako bi on dao smjernice za dijagnostiku, što se tiče krvnih analiza i hormonskih, eventualno pregleda za kolonoskopiju, to daje ljekar. Prva intervencija su promjene u ishrani. Najviše problema prave tijesta, gazirani napici, pržena, pohovana hrana, brza hrana, neredovni obroci ili kada se popije puno kafa, popuši puno cigareta, kada imamo samo jedan obrok koji je preobilan, od neadekvatnih namirnica, kada se jede brzo, to su sve okidači. Postoje i namirnice koje su alergene pa mogu da izazovu ovakve probleme, to je recimo gluten koga ima u većini žitarica, šećer...".
Izbacivanje glutena iz ishrane je maltene trend, a i ako on može da pravi problem nekim ljudima, nutricionistkinja kaže da ne znači da svako reaguje na gluten.
"Dosta ljudi reaguje na mlijeko, mliječne proizvode, nekome može biti problem kožica paradajza, limun, orašasti plodovi, tako da treba dobro uzeti nutritivnu anamnezu. Kada pacijent dođe kod nutricioniste, mi prvo ispitujemo koje namirnice mu smetaju. Prijedlog je da se neko vrijeme vodi dnevnik ishrane, kako bi se utvrdilo koja namirnica je dovela do problema, da se analizira kada se to dešava, u kojim situacijama".
Nutricionistkinja Todorović kaže da je preporuka da se u ishranu uvedu probiotske kulture, kako u vidu suplemenata, tako i kroz namirnice, a na prvom mjestu su kefir i obogaćeni jogurti. S druge strane, navodi da problem mogu da budu jaki začini i ljuta hrana, zaprške, pržene i pohovane namirnice, sosovi, tijesta...
"Neki začini mogu da budu od pomoći, poput origana, kurkume, majčine dušice, oni se preporučuju da budu svakodnevno zastupljeni kod sindroma nervoznih crijeva, pored probiotika. Čajevi koji se preporučuju je čaj od matičnjaka koji će djelovati psihosomatski i malo opustiti čovjeka, zatim blagi čaj od kamilice, nane, čaj od anisa".
Nutricionistkinja ističe da su, prema statističkim podacima, žene podložnije sindromu nervoznih crijeva, a kao neke opšte preporuke koje bi mogle da smanje rizik od pojave ovog problema, savjetuje da se hrana dobro žvaće i da se između večere i doručka napravi pauza od oko 12 sati, kako bi se sistem organa za varenje odmorio.
"Ne mora svaka gojazna osoba da ima sindrom nervoznih crijeva, međutim specifičnost gojaznih osoba je da jedu možda puno obroka ili jednom ogromnu količinu hrane, možda prebrzo žvaću, što ne važi samo sa njih, tako da su podobni da nastane ovaj problem", poručuje.
(MONDO)