Velika studija koja se sprovodi još od 2021. godine otkrila je zanimljivu činjenicu o zijevanju – kičmenjaci sa većim mozgom i više neurona duže zijevaju.
Istraživači su prikupili podatke o 1.291 odvojenom zijevanju životinja iz zooloških vrtova i divljine od ukupno 55 vrsta sisara i 46 vrsta ptica. Otkrili su jasnu vezu dužine zijevanja sa veličinom mozga.
"Obišli smo nekoliko zooloških vrtova sa kamerama i čekali. Potrajalo je dosta", kaže Jorg Masen sa Univerziteta u Utrehtu, prenosi RTS.
Neobično istraživanje moglo bi da popuni neke od rupa u našem razumijevanju zijevanja, poput toga zašto se tačno dešava ili zašto neke životinje, poput žirafa, uopšte ne zijevaju.
"Iako je matrica po kojoj se zijevanje odigrava uobičajena, dužina zijevanja evoluirala je sa veličinom mozga i brojem neurona", navode naučnici.
Štaviše, funkcija zijevanja primjećuje se kod velikog broja vrsta, a njeno evolutivno porijeklo može da se prati barem do prvog zajedničkog pretka ptica i sisara, a potencijalno i dalje.
Analiza je sprovedena da bi se testirala hipoteza postavljena 2007. godine da je zijevanje u svojoj suštini način hlađenja mozga. Zbog toga su životinjama sa većim mozgom potrebni duži intervali da ih ohlade.
Sličan zaključak je postignut i u studiji 2016. godine, kojom su bili obuhvaćeni sisari uključujući i ljude. Od 205 slučaja zijevanja kod 24 različite vrste sisara, najkraće su zijevali miševi (0,8 sekundi), a najduže ljudi (i do 6,5 sekundi).