Istraživanja su ukazala na neobičan obrazac spavanja kod jedne vrste pingvina koji se gnijezde, koji je takođe uočen i kod preumornih ljudi.
Roditelji lišeni sna, znaju da cijene vrijednost brzog drijemanja, ali ispostavilo se da su nas ogrličasti pingvini sve pobijedili.
Prema novoj studiji, kada se gnijezde, ove antarktičke ptice provode četiri sekunde u "mikrosnu", strategiji koja omogućava roditeljima da stalno paze na ranjiva jaja i piliće, ukupno spavajući po 11 sati dnevno.
"Čini se da su uvijek u stanju mikrospavanja", kaže ko-vođa studije Pol-Anton Libur, biolog u Centru za istraživanje neuronauke u Lionu, Francuskoj.
Rezultati, objavljeni ove nedjelje u časopisu "Science", najnoviji su u nizu otkrića koja pokazuju široku raznolikost u strategijama spavanja životinja. U aprilu 2023. istraživači su otkrili da morski slonovi kratko drijemaju dok rone ispod talasa. Obični delfini spavaju tako što im je jedna polovina budna i na "oprezu", dok je druga u snu. A tokom sezone parenja, ptice fregate se odlučuju za seks umjesto spavanja.
"Ne znamo zašto neke životinje mogu da spavaju dva sata dnevno kao slon, a drugima je potrebno 20 sati sna", kaže Libur.
Spavanje kod pingvina
Teško je spavati u koloniji pingvina koji se gnijezde. Antarktičko ljetnje sunce pruža 24/7 svjetlosti, osvjetljavajući hiljadu bučnih ptica. A tu je i miris amonijaka pomiješan sa trulom ribom i izmetom pingvina.
Kao i drugi pingvini, roditelji sa ogrlicom naizmjenično čuvaju gnijezdo. Dok jedna ptica štiti piliće - obično dva - partner se hrani. Onda se pingvini mijenjaju. Za dva mjeseca, između polaganja jaja i izlijeganja, ovaj posao predstavlja niz neprekidnih radnji.
"Pingvini mogu da plivaju 120 kilometara dnevno dok traže hranu. Čak ni Majkl Felps to ne može. A ako možete da spavate dok se vraćate na autopilotu, to je zaista dobro", kaže P. Di Boersma, stručnjak za pingvine sa Univerziteta Vašington i saradnik National Geographic-a.
Da bi proučili kako pingvini sve ovo uspevaju da ostvare i da se dovoljno naspavaju, Li i njegov tim su prvo zalijepili biologere, male uređaje na baterije, na leđa 14 pingvina oba pola koji se gnijezde. Ovaj uređaj funkcioniše kao pametni sat, meri fizičku aktivnost, puls i dubine u okeanu dok ptice love.
Zatim je tim uhvatio svakog od pingvina, dao im anesteziju i privremeno ugradio implante u njihovu lobanju kako bi im izmerili moždanu aktivnost. Kada je životinja budna, mozak neprestano zuji od aktivnosti. Tokom sna, međutim, moždani talasi se usporavaju i "rastežu".
Kada je Li pregledao podatke, bio je iznenađen otkrićem da su ptice - koje su puštene nakon studije - spavale u intervalima od četiri sekunde tokom dana i noći dok su se brinule za svoje jaje ili pile.
Kratkoročna strategija za umorne roditelje?
Svako ko je nakratko "kljucnuo" glavom dok je putovao u metrou ili gledao televiziju, doživio je mikrosan, kaže Kjara Cireli, neuronaučnik sa Univerziteta Viskonsin koja nije bila uključena u studiju.
I kod ljudi i kod pingvina, mikrospavanje se dešava tokom umora i iscrpljenosti, ali se čini da se ogrličasti pingvini tokom gnježđenja gotovo isključivo oslanjaju samo na tu strategiju, kaže Cireli. Proučavanje sna u prirodnom okruženju je teško, pa je "sama činjenica da su uspjeli da snime podatke u ovim uslovima nevjerovatna".
Iako su podaci ubjedljivi, Cireli napominje da su istraživači proučavali pingvine samo tokom perioda gnježđenja, što onemogućava utvrđivanje činjenice da li ptice praktikuju mikrosan i kada nisu roditelji.
Drugi izazov je razumijevanje kako mikrosan utiče na mozak i tijela pingvina. Nedostatak sna kod ljudi uzrokuje niz zdravstvenih problema, a nije jasno da li to doživljavaju i pingvini.
S obzirom na to da spavaju nešto duže dok rone u potrazi za hranom i nakon što se vrate na kopno, Libur pretpostavlja da je mikrosan najverovatnije kratkoročna strategija za umorne mame i tate.
(National Geographic Srbija/MONDO)