Vjerovatno ćete reći: "Kada nam se spava", ali zašto baš tada zijevamo i šta se prilikom tog čina dešava u našem organizmu?
Najranije teorije koje objašnjavaju zijevanje sugerišu na to da kada zijevamo iz organizma izbacujemo loš vazduh, a udišemo dobar. Slična objašnjenja iz prošlog vijeka pokazuju takođe da zijevanje organizmu obezbjeđuje dozu kiseonika potrebnu za povećanje energije, dok istovremeno izbacuje ugljen-dioksid.
Ipak, neki stručnjaci osporavali su ove teorije, tvrdeći da ljudi kojima je potrebno više kiseonika, uključujući sportiste ili ljude koji imaju neki zdravstveni problem, ne zijevaju ništa više od prosječnog čovjeka.
Zijevanje je još uvijek jedna vrsta misterije koja se događa u ljudskom organizmu, ali za sada je najprihvaćenije mišljenje koje su pokazale brojne studije - da do zijevanje dolazi kada se poveća temperatura u mozgu.
"Mozak troši oko 40 odsto energije našeg metabolizma, a temperatura mozga zavisi od protoka krvi, temperature krvi i metaboličke proizvodnje toplote u mozgu", objašnjava profesor psihologije Endru Galup.
Istraživači su otkrili da zijevanje zapravo "hladi" mozak, spriječavajući na taj način da se temperatura previše poveća i mozak pregreje, zbog čega se u trenucima kada zijevamo osjećamo pospano.
Sigurno vam se nekad desilo da, dok slušate neku dosadnu priču, poslije nekog vremena počnete da zijevate. "Temperatura mozga povećava se kada smo umorni, kada nemamo dovoljno stimulacije, odnosno kada nam je dosadno, ali i kada se nalazimo u prostoriji u kojoj je previše toplo, a može se javiti i usljed različitih infekcija.
Zijevanje je zato, koliko god nevažno djelovalo, ipak jako bitno za normalno funkcionisanje organizma. "Ono pospješuje protok krvi kroz arterije i omogućava dotok 'hladnije' krvi do mozga, na taj način spuštajući temperaturu mozga", objašnjavaju naučnici.
Šta se dešava u našem organizmu kada zijevamo? To je prilično jednostavno: kada zevamo, otvaramo usta, duboko udišemo, a završavamo kratkim izdahom. Tokom ovog čina, mišići oko lobanje se protežu i omogućavaju da u organizam dospe svjež vazduh, prilikom čega "hladnija" krv odlazi do mozga.
Ako ste se zapitali zašto nekad refleksno istežemo ruke ispred sebe ili blago zabacujemo glavu unazad kada zijevamo, evo i objašnjenja: ova sekundarna ponašanja pospješuju "hlađenje" koje se u organizmu odigrava tokom zijevanja, jer povišena sobna temperatura zagreva i dio ispod pazuha. Takođe, na ovaj način pripremamo mišiće na brzu reakciju, odnosno ubrzavamo hlađenje mozga i tijela uopšte, što doprinosi osjećaju budnosti, odnosno umanjuje pospanost.
(MONDO, foto: Guliver/Getty/Thinkstock)