Dr Svetlana Stanišić, doktorka fizičke hemije, upozorava na pravilnu pripremu turšije kojom ćete unijeti korisne bakterije.
- Turšija donosi probiotike i pomaže crijevima.
- Prava fermentacija zahtijeva samo so, vodu i potopljeno povrće.
- Dobra crijevna flora jača imunitet; domaći jogurt i kefir su takođe korisni.
Turšija ljekovito utiče na sistem za varenje, a postoje tvrdnje da čak pomaže regulaciji šećera u krvi. Zašto je turšija zdrava i koliko je prirodna fermentacija korisna za imunitet i dobro zdravlje, otkrila je u "Jutru" na Prvoj Svetlana Stanišić, doktorka fizičke hemije.
"Što se tiče fermentisanih proizvoda, kada je u pitanju povrće, za početak da kažemo da ako jedemo bilo kakvo povrće, to je super, ali postoji određena razlika. Dakle, jedemo kiseli kupus, kisele krastavce, turšiju i ostalo, gdje osim toga što unosimo vlakna, što je inače tipično i za druge vrste povrća, možemo da unesemo i neke korisne bakterije, s tim da postoji razlika. To zavisi od načina pripreme", rekla je Svetlana Stanišić i dodala:
"Kada spremamo kiseli kupus, kao što znate, mi ga potopimo u slan rastvor i taj slan rastvor omogućava razmnožavanje laktobacillusa, dakle dobrih bakterija koje doprinose našoj mikroflori i crijevima, a istovremeno se spriječava razmnožavanje patogena koji bi mogli da izazovu bolesti. Tako mi dobijamo proizvod gdje unosimo veliki broj probiotičkih sojeva i to je nešto što mnogo doprinosi crijevnoj flori", rekla je doktorka.
Kako bi slani rastvor imao takav efekat, potrebno je da sadrži samo vodu i so.
"Za razliku od toga, za neke koji koriste sirće, sirće spriječava razmnožavanje laktobacillusa, odnosno tih korisnih bakterija, tako da u tom smislu ne dešava se prava fermentacija. Sve što je ukiseljeno, kisele krastavce, kiselu papriku, koja se sprema sa rastvorom sirćeta i gdje se dodaje i konzervans, vrlo često mi, u stvari, zapravo propuštamo da unesemo dobre bakterije. Ti proizvodi to nemaju, zato što ta kiselina koju osjećamo, ne potiče od bakterija, odnosno od mliječne kiseline koju bakterije stvore, nego potiče od samog sirćeta", upozorila je Stanišić.
Kupovna turšija, odnosno kiseli krastavci iz tegle, nemaju isti efekat kao kiseli krastavci koje mi sami napravimo.
"Pod uslovom da pravimo kisele krastavce bez sirćeta nego samo sa slanim rastvorom. Znači, suština je da koristimo so i vodu i da se potpuno potopi u tečnost. Kako možemo da napravimo turšiju u kući? Trideset grama soli rastvorimo u litru vode i onda stavimo krastavce ili odabrano povrće. Važno je da bude potopljeno sve vrijeme. Ukoliko viri, onda može da dođe do razvoja nekih gljivica, što je nepoželjno. Znači, važno je da bude potopljeno i tako stoji jedno 5 do 7 dana na sobnoj temperaturi, koja je optimalna za razvoj bakterija", rekla je doktorka i dodala:
"I primijetićemo mjehuriće koji su znak fermentacije. Dakle, to je ugljen-dioksid koji se oslobađa jer unutra bakterije grickaju korisne ugljene hidrate i razmnožavaju se. Tako da, kada unosimo tako spremljenu turšiju ili kiseli kupus, mi zaista pomažemo svojoj crijevnoj flori jer unosimo veliki broj živih probiotiskih sojeva", rekla je Svetlana Stanišić.
Turšija nam daje glavni benefit za crijeva - probiotike
Dobra crijevna flora povezana je sa dobrim imunitetom, što nam naročito treba zimi, istakla je doktorka.
"S druge strane ta disbioza ili poremećaj u crijevnoj flori je povezan sa širokim spektrom raznih patoloških stanja i bolesti. Pored zimnice, u ovim zimskim mjesecima možemo da koristimo i fermentisane proizvode koji isto mogu da potpomognu to. Na primjer, tu su jogurt i kefir", rekla je doktorka i dodala:
"Kefir je odličan, ima više vrsta probiotskih sojeva od jogurta. Ima malo alkohola koji dolazi od kvasaca koji se dodaju. Kefir može da se sprema i u kućnim uslovima. Ovo su isto odlični proizvodi. Nekada se dešava kod tih industrijski proizvedenih vrsta jogurta ili kefira da se pasterizacija obavi poslije fermentacije, čime se unište ti probiotski sojevi", istakla je Svetlana Stanišić.