Zdravlje

9 načina da izbjegnete hitnu pomoć: Kakve povrede i bolesti rizikujete tokom zime

Autor Vesna Kerkez Izvor Lepa i srećna

Zimske opasnosti: kako da izbjegnete povrede, promrzline i grip

Izvor: Shutterstock
  • Ledeni trotoari, promrzline i grip – evo kako da se zaštitite tokom zime.
  • Hipotermija, respiratorne infekcije i "praznično srce": stručnjaci upozoravaju na skrivene rizike zime.
  • Od toplog doma do bezbjednog vježbanja – ključni savjeti za zdravlje u zimskim mjesecima.

Prelomi, promrzline i grip spadaju među zdravstvene probleme čiji broj svake zime naglo raste, kao posljedica niskih temperatura, sezonskih aktivnosti ili izloženosti virusima.

Kada se živa u termometru spusti, niko nije zaštićen od zimskih rizika. Zato je važno razmišljati o načinima kako da se obezbijedimo i izbjegnemo iznenadan odlazak u hitnu pomoć.

1. Pazite na klizav teren

Zaleđeni trotoari, prilazi i putevi lako dovode do pada i preloma kostiju. "Tokom jakih mrazeva bilježimo veliki broj povreda, najčešće ručnih zglobova, članaka i kukova", objašnjava dr Skot Goldberg iz bolnice "Brigam end Vimin", piše Medicinski fakultet Harvard.

Najbolja prevencija je da se površine pospu solju prije ledene kiše, jer se tako značajno smanjuje rizik od klizanja, naročito za osobe ljudi koji se teže kreću ili koriste pomagala za hodanje. Pomaže i obuća sa protivkliznim đonom ili gumene navlake koje se nose preko cipela i čizama.

2. Oblačite se toplo

Izlaganje hladnoći može izazvati hipotermiju, stanje u kojem tijelo gubi toplotu brže nego što je proizvodi, što može dovesti do srčanog udara ili oštećenja organa. Površinsko smrzavanje kože će se povući ako se osoba dovoljno ugrije, dok promrzline nastaju kada koža, nervi i krvni sudovi odumiru usljed smrzavanja. "Najviše slučajeva promrzlina bilježimo kod ljudi koji uživaju u zimskim aktivnostima poput skijanja", kaže dr Goldberg.

Hipotermija se, međutim, može dogoditi i u zatvorenom prostoru ako temperatura previše padne. Zato je važno oblačiti slojeve odjeće, kaput, kapu, šal, rukavice i debele čarape, a korisno je imati i rezervnu zimsku opremu u kući u slučaju kvara grijanja.

3. Utoplite dom

Ako prozori i vrata ne dihtuju dobro, temperatura u kući može naglo pasti. U slučaju kvara na grijanju, može i opasno da zahladi. Zato se savjetuje redovan servis sistema za grijanje i jednostavne mjere izolacije poput traka, folija ili prekrivača preko vrata.

žena u kući
Izvor: Shutterstock

4. Provjerite bezbjednost grijalica

Grijalice na struju su veoma praktične i mogu da brzo ugriju sobu, ali nose rizik od požara i opekotina. Važno je da budu namijenjene za unutrašnju upotrebu, da se koriste prema uputstvu i da se drže dalje od zapaljivih materijala. Grijalice na propan ili kerozin nikada ne treba koristiti u zatvorenom prostoru zbog opasnosti od trovanja ugljen-monoksidom. Kamin ili peć na drva su bolja opcija, ali i oni zahtijevaju pažljivo održavanje.

5. Zaštitite se od respiratornih infekcija

Grip, kovid i respiratorni sincicijalni virus dostižu vrhunac zimi jer ljudi više borave u zatvorenom prostoru. Ovi virusi ne samo da mogu da vas obore u krevet, već povećavaju rizik od srčanog udara. Preporučuje se nošenje šala preko usta i nosa napolju, maske u zatvorenim prostorima i redovno vakcinisanje. Ako se razbolite, posebno ako imate srčane probleme, odmarajte i obratite se ljekaru u slučaju bolova u grudima.

Izvor: Shutterstock

6. Ograničite alkohol

Alkohol stvara lažni osjećaj topline, ali povećava rizik od poremećaja srčanog ritma poznatog kao "sindrom prazničnog srca". Ako simptomi traju satima ili su praćeni otežanim disanjem, obavezno potražite pomoć. Rizik se smanjuje izbjegavanjem alkohola ili ograničavanjem na jednu čašu dnevno za žene i dvije za muškarce.

7. Postepeno uvodite vježbanje

Ambiciozni planovi za vježbanje u novoj godini mogu biti rizični, naročito u hladnim uslovima. Napor povećava potrebu srca za kiseonikom, pa je najbolje postepeno povećavati trajanje i intenzitet vježbi tokom nekoliko nedjelja. Ako se jave bolovi u grudima ili otežano disanje, odmah prekinite i obratite se ljekaru.

Izvor: Shutterstock

8. Čistite snijeg oprezno

Težak, mokar snijeg u kombinaciji sa hladnoćom može opteretiti srce i izazvati srčani udar. Ako je moguće, zatražite pomoć porodice, komšija ili angažujte službu za uklanjanje snijega. Ako to nije opcija, tretirajte aktivnost kao naporan trening: zagrijte mišiće, pijte dovoljno tečnosti, radite polako i stanite ako se javi vrtoglavica ili otežano disanje.

9. Pripremite komplet za vanredne situacije

Nemojte dozvoliti da se nađete u kući bez hrane, vode ili lijekova tokom snježnih padavina. Nabavite zalihe nekvarljive hrane i vode, kao i dvonedjeljnu zalihu terapije. Uključite i spisak važnih telefonskih brojeva – porodice, prijatelja, ljekara i lokalnih službi za vanredne situacije. Povezivanje sa komšijama i povremeno provjeravanje njihovog stanja može nekome doslovno spasiti život.