Toplotni talasi više nisu samo prijetnja usjevima i zdravlju ljudi. Sve više stručnjaka upozorava da ekstremne temperature mogu ugroziti čitav lanac snabdijevanja lijekovima – od skladišta do frižidera u domovima pacijenata.
Evropska ljeta postaju sve veći izazov za očuvanje lijekova. Dok toplotni talasi sve češće podižu temperature iznad 40 stepeni Celzijusa širom kontinenta, skladišta, distributivni centri, starije zdravstvene ustanove, apoteke i sami pacijenti suočavaju se sa problemom očuvanja lijekova osjetljivih na temperaturu.
"Velika većina zdravstvenih objekata u Evropi izgrađena je za klimatske uslove koji više ne postoje", rekao je Erik Ruiz, magistar nauka i menadžer programa za bezbjednije farmaceutske proizvode u organizaciji Health Care Without Harm Europe.
Prema njegovim riječima, evropske bolnice decenijama su projektovane za umjerena ljeta i predvidive vremenske prilike, sa materijalima i arhitektonskim rješenjima koja su bila namijenjena zadržavanju toplote, a ne zaštiti od ekstremnih vrućina.
Danas, kada su dugotrajni toplotni talasi, obilne poplave i ekstremne vremenske nepogode sve češći, takvi objekti postaju ozbiljan operativni problem.
Mnogi savremeni lijekovi, uključujući insulin, napredne biološke terapije i mRNK vakcine, zahtijevaju strogo kontrolisan sistem hlađenja tokom cijelog lanca snabdijevanja. Lijekovi se moraju čuvati na temperaturi između 2 i 8 stepeni Celzijusa, jer svako odstupanje može uticati na njihovu efikasnost.
Međutim, veliki broj starijih zdravstvenih objekata u Evropi nema moderne sisteme grijanja, ventilacije i klimatizacije koji mogu da obezbijede stabilnu temperaturu, odgovarajuću vlažnost vazduha i bezbjedne uslove tokom ekstremnih vrućina.
Oštećeni lijekovi predstavljaju veliki finansijski gubitak
Bruk Mur, analitičarka politike u programu "Održivi prosperitet za Evropu" Evropskog političkog centra, upozorava da posljedice neprilagođavanja klimatskim promjenama već sada imaju finansijsku cijenu.
"Kada se lijekovi oštete ili više nisu bezbjedni za upotrebu, taj novac i resursi su nepovratno izgubljeni", navela je ona.
Problem nije samo u velikim skladištima i bolnicama. Veliki izazov predstavlja i posljednja karika u lancu, trenutak kada lijek stigne do pacijenta.
Od velikih skladišta do kućnih frižidera
Evropska komisija navodi da zajedno sa nadležnim tijelima radi na zaštiti velikih skladišta lijekova kroz testiranje otpornosti objekata na ekstremne temperature i redovne kontrole državnih zaliha.
Ipak, kada lijekovi napuste strogo kontrolisana skladišta, zaštita postaje mnogo slabija.
Poseban problem predstavljaju pacijenti koji lijekove čuvaju kod kuće.
"Često govorimo o tome da farmaceutske kompanije i zdravstvene ustanove moraju da se prilagode klimatskim uslovima, ali kada govorimo o lijekovima poput insulina, moramo uključiti i domaćinstva pacijenata", istakla je Mur.
Ona upozorava da temperaturno oštećenje lijeka često nije vidljivo.
"Mnogi pacijenti ne bi ni znali da je njihov lek izgubio kvalitet ili da više nije potpuno efikasan. Potrebno je mnogo više informisanja javnosti o ovom problemu", rekla je.
Mediteranske zemlje posebno ugrožene
Nove evropske regulative u oblasti farmacije uvode dodatne procjene uticaja lijekova na životnu sredinu, a kompanije će morati da analiziraju moguće rizike i predlažu mjere za njihovo smanjenje.
Međutim, kombinacija rastućih troškova prilagođavanja klimatskim promenama, visokih cijena energije i zastarjele infrastrukture mogla bi dodatno da poveća razlike u dostupnosti zdravstvene zaštite između sjevera i juga Evrope.
Građani zemalja poput Grčke, Španije i Italije direktno osjećaju posljedice klimatskih promjena zbog visokih temperatura, ali mnogi još ne povezuju ekstremne vrućine sa rizikom po bezbjednost lekova.
"Ljudi razumiju probleme sa vodom i zagađenjem, ali veza između visokih temperatura i lekova još nije dovoljno prepoznata", smatra Moore.
Poseban rizik imaju domaćinstva sa nižim prihodima, koja često nemaju mogućnost da obezbijede skupe sisteme hlađenja.
"Ko može sebi da priušti izuzetno visoke račune za klimatizaciju potrebnu za čuvanje medicinskih proizvoda? To je pitanje društvene jednakosti", upozorila je Mur.
Borba za novac za prilagođavanje
Rješenje problema zahtijeva velika ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu, ali još nije jasno koliko će sredstava Evropska unija izdvojiti za ovu oblast u narednoj finansijskoj perspektivi od 2028. do 2034. godine.
Moore upozorava da postoji opasnost da najveći dio evropskog budžeta ode na velike projekte poput razvoja zelene energije i industrijske dekarbonizacije, dok manji, ali ključni projekti, poput klimatizacije bolnica i apoteka, ostanu bez dovoljno sredstava.
"Dobro je da budžet bude fleksibilan kako bi EU mogla brzo da reaguje na krize poput pandemije, ali to znači da nema garancije da će novac sutra biti dostupan za dugoročna klimatska ulaganja", rekla je ona.
Prema njenim riječima, zdravstveni i klimatski stručnjaci više ne mogu da se oslanjaju samo na argument da je zaštita zdravstvenog sistema "ispravna stvar".
Moraju pokazati i ekonomsku računicu jer bi, kako upozoravaju, kvarenje lijekova zbog ekstremnih temperatura dugoročno moglo da košta evropsku ekonomiju milijarde evra.
(M.A./EUpravo zato/medscape.com)