Šta su zapravo elektroliti i zašto su toliko važni: Ako im se nivo poremeti, ovo mogu biti ozbiljne posledice

• Elektroliti su veoma važni i učestvuju u brojnim procesima u organizmu.
• Poremećaj može nastati zbog dehidracije, bolesti, lijekova, ali i prekomjernog unosa vode.
• Zbunjenost, jaka slabost, grčevi i nepravilni otkucaji srca mogu biti znak ozbiljne neravnoteže i zahtijevaju ljekarsku procjenu.

Elektroliti su minerali koji imaju ključnu ulogu u gotovo svim važnim funkcijama organizma. Potrebni su za rad srca i mišića, prenos nervnih impulsa, održavanje ravnoteže tečnosti i normalan rad ćelija.

Njihov nedostatak ili višak ponekad prolaze neprimijećeno, ali ozbiljan poremećaj može ugroziti život.

Šta su zapravo elektroliti?

Iako ih najčešće pominjemo kada govorimo o sportskim napicima i hidrataciji, elektroliti su mnogo više od toga. Riječ je o mineralima koji, kada su rastvoreni u tjelesnim tečnostima, razlažu na jone. Među najvažnijima su natrijum, kalijum, kalcijum i magnezijum, a važnu ulogu imaju i bikarbonati. Oni omogućavaju komunikaciju između ćelija, prenos nervnih signala i kontrakciju mišića, uključujući srčani mišić.

Pošto je oko 60 odsto tijela odrasle osobe voda, elektroliti se nalaze praktično u svim tjelesnim tečnostima i ćelijama. Njihova ravnoteža zato mora pažljivo da se održava.

Zašto su elektroliti toliko važni?

Svaki od elektrolita ima posebnu ulogu. Natrijum pomaže u regulisanju količine tečnosti u organizmu i utiče na krvni pritisak. Kalijum je od presudnog značaja za pravilan rad mišića i srca, a ozbiljne promjene njegove koncentracije mogu izazvati opasne poremećaje srčanog ritma.

Kalcijum je važan za zdravlje kostiju, ali učestvuje i u kontrakciji mišića, radu nerava i regulisanju krvnih sudova.Magnezijumučestvuje u stvaranju energije i podržava normalan rad mišića i nervnog sistema.

Bikarbonati pomažu organizmu da održava odgovarajuću kiselost krvi, odnosno stabilnu pH vrijednost, što je neophodno za normalno funkcionisanje metabolizma.

Kako dolazi do poremećaja elektrolita?

Neravnoteža može nastati iz različitih razloga. Jedan od najčešćih je gubitak tečnosti zbog obilnog znojenja, dugotrajnog povraćanja ili proliva.

Međutim, problem može nastati i kada se unese previše vode za kratko vrijeme. Tada se natrijum u krvi može previše razblažiti, što može dovesti do opasnog pada njegove koncentracije.

Rizik postoji i kod određenih hroničnih bolesti. Bubrezi imaju važnu ulogu u regulisanju nivoa elektrolita, pa bolesti bubrega mogu ozbiljno narušiti njihovu ravnotežu. Uticaj mogu imati i srčana slabost, ciroza jetre i pojedini hormonski poremećaji.

Na nivo elektrolita mogu uticati i neki lijekovi, među kojima su diuretici, laksativi, kortikosteroidi, pojedini antibiotici i lijekovi koji se koriste u hemoterapiji.

Ovo su simptomi koje ne treba ignorisati

Simptomi zavise od toga koji je elektrolit poremećen i koliko je neravnoteža ozbiljna. Blagi poremećaji ponekad ne izazivaju nikakve tegobe, dok teži mogu predstavljati hitno stanje.

Mogu se javiti:

• umor i izražena slabost
• glavobolja
• mučnina
• razdražljivost ili zbunjenost
• grčevi i trzanje mišića
• slabost mišića
• nepravilni ili ubrzani otkucaji srca
• promjene krvnog pritiska.

Kod ozbiljne neravnoteže mogu se javiti i napadi, gubitak svijesti, koma i poremećaji srčanog ritma koji mogu dovesti do iznenadnog srčanog zastoja.

Kako se utvrđuje i liječi poremećaj?

Poremećaj elektrolita može se utvrditi analizom krvi kojom se provjeravaju koncentracije ključnih minerala. Ljekar će, u zavisnosti od rezultata i simptoma, tražiti i uzrok problema.

Liječenje zavisi od toga šta je dovelo do neravnoteže. Kod dehidracije može biti potrebna nadoknada tečnosti i elektrolita, dok se kod ozbiljnijih poremećaja tečnost ili lijekovi mogu davati intravenski. U pojedinim teškim slučajevima može biti potrebna i hemodijaliza.

Zato elektrolite ne treba posmatrati samo kao sastojak sportskih napitaka, piše Ordinacija. Njihova ravnoteža jedan je od temelja normalnog rada organizma, a izražena slabost, zbunjenost, grčevi ili poremećaji srčanog ritma nisu simptomi koje treba ignorisati.