Obratite pažnju koliko dugo vam hrana stoji u frižideru, jer četiri vrste namirnica ne bi smele da stoje u frižideru duže od dva dana.
- Hlađenje usporava razmnožavanje bakterija, ali ne zaustavlja sve mikroorganizme, pa pojedini obroci mogu postati nebezbjedni već nakon dan-dva.
- Poseban oprez potreban je kod nedovoljno pečenog mesa i morskih plodova.
- I velike količine supe, čorbe i drugih kuvanih jela mogu biti rizične ako se sporo hlade ili predugo čuvaju u frižideru.
Hrana koju danas stavite u frižider možda sutra više neće biti bezbjedna za jelo. Iako niske temperature usporavaju razmnožavanje bakterija, one ne zaustavljaju sve mikroorganizme. Zato pojedini obroci mogu postati rizični mnogo prije nego što primijetite promjenu mirisa, ukusa ili izgleda.
Poseban oprez potreban je kod hrane bogate proteinima, sirovih salata, kuvanog pirinča i tjestenine, ali i velikih količina supe, čorbe i drugih kuvanih jela koja se sporo hlade.
Ove četiri vrste hrane, prema savjetima stručnjaka za bezbjednost hrane, ne bi trebalo dugo čuvati u frižideru:
Nedovoljno termički obrađeno meso i morski plodovi
Srednje ili slabo pečeni burgeri, bifteci i tuna mogu sadržati opasne bakterije poput Ešerihije koli, Listerije ili salmonele. Hrana bogata proteinima pogoduje razmnožavanju bakterija, pa ostatke treba što prije rashladiti i ne ostavljati ih danima u frižideru. Ako je meso duže vrijeme stajalo na sobnoj temperaturi, najsigurnije je baciti ga.
Salate i lisnato povrće
Sirovo povrće u vlažnom okruženju može predstavljati pogodnu sredinu za razvoj bakterija. Sječenjem povrća oslobađaju se vlaga i hranljive materije koje mogu ubrzati njihov rast. Što pripremljena salata duže stoji, rizik je veći, a promjena izgleda nije uvijek pouzdan znak da je hrana postala nebezbjedna.
Pirinač i tjestenina
Bakterija Bacillus cereus može da preživi kuvanje. Ako kuvani pirinač ili tjestenina dugo ostanu na sobnoj temperaturi, bakterija može da se razmnoži i proizvede toksine koji izazivaju povraćanje i dijareju, piše Klix. Zato nije dobra ideja ostavljati toplu hranu satima na radnoj površini da se potpuno ohladi. Bolje je rasporediti je u manje, pliće posude i što prije staviti u frižider.
Velike količine pripremljene hrane
Sosevi, supe, čorbe, gulaši i druga gusta jela takođe mogu biti problematični ako se sporo hlade. Kada se velika količina vrele hrane stavi u duboku posudu, sredina može dugo ostati topla, što stvara uslove za razmnožavanje pojedinih bakterija i stvaranje toksina.
Zato velike količine hrane treba podijeliti u manje posude kako bi se brže ohladile, umjesto da satima ostanu mlake u velikoj šerpi.