Kiseli kupus može da poboljša varenje i podrži zdravlje crijeva, ali je važno koji birate i koliko ga jedete.
Kiseli kupus godinama je prisutan na srpskim trpezama, ali stručnjaci se danas za njega ne interesuju samo zbog ukusa. Sve više istraživanja ukazuje na to da fermentisani proizvodi mogu povoljno da utiču na crijevni mikrobiom, koji ima važnu ulogu ne samo u varenju, već i u funkcionisanju imuniteta i metabolizma.
Kiseli kupus deluje na crijeva na dva načina
Jedna šolja kiselog kupusa sadrži oko četiri grama vlakana. Značajan dio čine nerastvorljiva vlakna, koja povećavaju zapreminu stolice i olakšavaju njeno kretanje kroz probavni trakt. Zbog toga kiseli kupus može da pomogne osobama koje se bore sa zatvorom ili neredovnim pražnjenjem crijeva.
To je, međutim, tek početak. Tokom fermentacije nastaju bakterije mliječne kiseline, koje mogu da doprinesu crijevnoj mikrobioti. Stručnjacima je to posebno zanimljivo jer se raznovrstan mikrobiom povezuje sa boljim funkcionisanjem sistema za varenje i imunskog sistema.
Kiseli kupus ima još jednu prednost u odnosu na mnoge probiotičke proizvode. Sadrži ne samo bakterije, već i vlakna koja im služe kao hrana. Drugim riječima, crijevima obezbjeđuje i nove "stanare" i hranu potrebnu za njihov razvoj.
Nije svaki kiseli kupus podjednako vrijedan
Ako želimo da iskoristimo djelovanje živih bakterija iz kiselog kupusa, važno je da obratimo pažnju na deklaraciju. Proizvodi koji stoje na običnim policama u prodavnicama često su pasterizovani, odnosno izloženi visokoj temperaturi. Taj postupak produžava rok trajanja, ali istovremeno uništava većinu živih bakterijskih kultura.
Zato nutricionisti preporučuju nepasterizovani kiseli kupus koji se prodaje u rashladnim vitrinama. On sadrži žive mikroorganizme nastale tokom fermentacije.
Koristi mogu da budu šire od boljeg varenja
Kiseli kupus sadrži i vitamin C, vitamin K, željezo, kalijum i folate. Već jedna porcija može da bude koristan dodatak svakodnevnoj ishrani.
Naučnici sve češće istražuju i povezanost mikrobioma sa zdravljem cijelog organizma. Istraživanje naučnika sa Stanforda pokazalo je da je ishrana bogata fermentisanim proizvodima povećala raznovrsnost crijevnih bakterija i bila povezana sa smanjenjem pokazatelja upale.
Stručnjaci, ipak, naglašavaju da ni najzdraviji fermentisani proizvod ne može da zamijeni uravnoteženu ishranu. Kiseli kupus je jedan od elemenata načina života koji doprinosi zdravlju, a ne čudotvorno sredstvo za sve tegobe.
Ne bi svako trebalo da ga jede u velikim količinama
Iako kiseli kupus važi za zdravu namirnicu, ne prija svima podjednako. Sadrži relativno mnogo natrijuma, pa osobe sa visokim krvnim pritiskom, kao i one kojima je ljekar preporučio da ograniče unos soli, treba da vode računa o veličini porcije.
Kod nekih ljudi veće količine mogu da izazovu nadutost, osjećaj punoće ili pojačane gasove, naročito ako su ranije retko jeli fermentisane namirnice. Stručnjaci savjetuju da se počne sa jednom ili dvije kašike dnevno i da se količina postepeno povećava.
Oprez je potreban i kod osoba sa intolerancijom na histamin, alergijom na kupus, kao i kod onih koje uzimaju određene lijekove, među kojima su inhibitori monoaminooksidaze (MAO).
Da li je dobro jesti kiseli kupus svakog dana?
Ako ne izaziva neprijatne tegobe, mala porcija kiselog kupusa može da bude vrijedan dodatak svakodnevnom jelovniku. Redovno konzumiranje fermentisanih proizvoda povezuje se sa povoljnim uticajem na crijevni mikrobiom, od čijeg stanja u velikoj mjeri zavise dobro varenje i pravilno funkcionisanje organizma.
Ipak, ne treba da očekujete da će nekoliko kašika kiselog kupusa "popraviti" crijeva. Najveće koristi donosi kombinovanje fermentisanih namirnica sa ishranom bogatom vlaknima i povrćem, dovoljnim unosom tečnosti i redovnom fizičkom aktivnošću.
(Mondo)