Pomjeranje sata može da poremeti biološki ritam, san i koncentraciju. Evo zašto su neki ljudi umorniji, razdražljiviji i teže se prilagođavaju promjeni vremena.
Dva puta godišnje pomjeramo kazaljke na satu, ali se naš organizam ne prilagođava promijeni nužno istom brzinom. Iako je riječ o svega 60 minuta, promjena vremena može privremeno da utiče na ritam spavanja i budnosti, koncentraciju, raspoloženje i osjećaj umora.
Razlog za to krije se u našem unutrašnjem biološkom satu, koji reguliše brojne procese u organizmu i velikim dijelom zavisi od smjenjivanja dnevne svjetlosti i mraka. Kada se društveni raspored odjednom promijeni, tijelu može da bude potrebno određeno vrijeme da uskladi svoje navike sa novim vremenom.
Zašto tijelo ne može odmah da se prilagodi novom vremenu?
Naš organizam ima takozvani cirkadijalni ritam, odnosno unutrašnji ciklus koji traje približno 24 sata i utiče na to kada smo pospani, kada smo najbudniji, ali i na lučenje određenih hormona i tjelesnu temperaturu. Svjetlost je jedan od najvažnijih signala koji podešavaju ovaj ritam. Jutarnja svjetlost pomaže organizmu da prepozna da je vrijeme za buđenje, dok mrak šalje signal da se približava vrijeme za odmor. Promjena sata može da pomjeri raspored aktivnosti, ali se unutrašnji ritam ne mijenja automatski zajedno sa kazaljkama.
Zbog toga se nekim ljudima dešava da se bude previše rano, da im se spava u neuobičajeno vrijeme ili da im je potrebno više vremena da uveče zaspe. Koliko će prilagođavanje da traje razlikuje se od osobe do osobe, a kod nekih može da potraje nekoliko dana.
Umor nije jedina posljedica: Mogu da trpe koncentracija i raspoloženje
Kada se promijeni ritam spavanja, posljedice se ne moraju da se završe na osjećaju pospanosti. Nedovoljno kvalitetan san može da oteža održavanje pažnje, uspori reakcije i učini svakodnevne obaveze napornijim. Neki ljudi mogu da primjete i promjene raspoloženja, veću razdražljivost ili manjak energije. Ipak, to ne znači da će svako da osjeti ove simptome niti da je svaka promjena raspoloženja posljedica pomjeranja sata.
Važno je da se napravi razlika između prelaska na zimsko i ljetnje računanje vremena. Istraživanja ukazuju na to da je prelazak na ljetnje računanje vremena, kada se gubi sat sna, povezan sa izraženijim kratkoročnim poremećajima sna i određenim zdravstvenim rizicima. Dokazi o posljedicama jesenjeg pomjeranja sata nisu jednako dosljedni za sve ishode.
Zašto nekim ljudima promjena vremena teže pada?
Ne reaguju svi na promjenu vremena na isti način. Osobe koje već imaju problema sa spavanjem ili ne održavaju redovan raspored odlaska u krevet mogu teže da podnesu dodatno pomjeranje ritma. Na prilagođavanje utiču i svakodnevne navike, izloženost prirodnoj svjetlosti i obaveze koje zahtjevaju rano ustajanje. Ako neko već spava premalo, i mala promjena rutine može dodatno da naglasi umor.
To ne znači da je pomjeranje sata samo po sebi uzrok ozbiljnih zdravstvenih tegoba. Naučni radovi ukazuju na povezanost promjena vremena i pojedinih zdravstvenih ishoda, ali se rezultati razlikuju u zavisnosti od toga da li se posmatra prelazak na ljetnje ili zimsko računanje vremena, kao i od istraživane populacije.
Kako da se lakše prilagodite pomjeranju sata?
Postoji nekoliko jednostavnih navika koje mogu da olakšaju prilagođavanje novom rasporedu:
- Održavajte redovno vrijeme odlaska na spavanje. Trudite se da ne mijenjate značajno vrijeme odlaska u krevet i buđenja iz dana u dan.
- Provodite vrijeme na dnevnom svjetlu. Izlazak napolje ujutru i tokom dana može da pomogne organizmu da uskladi biološki ritam sa novim rasporedom.
- Izbjegavajte kasno ispijanje kafe. Kofein može da oteža uspavljivanje, posebno ako ste već osjetljivi na promjene sna.
- Smanjite jako svjetlo pred spavanje. Prigušeno osvjetljenje uveče može da olakša pripremu organizma za odmor.
- Ne zanemarujte umor. Ako ste pospani, budite oprezni tokom vožnje i drugih aktivnosti koje zahtjevaju punu pažnju
(Mondo)