Zaboravite skupe kreme i suplemente, naučnici su izdvojili 10 načina ishrane koji bukvalno usporavaju starenje ćelija.
Kada god se povede riječ o dugovječnosti i zdravom starenju, mediteranska ishrana gotovo uvijek izbija u prvi plan. Međutim, veliko istraživanje objavljeno u uglednom naučnom časopisu "Nature Communications" donosi ohrabrujuće rezultate – ne morate se strogo pridržavati samo jednog jelovnika da biste doprinijeli sporijem biološkom starenju.
Naučnici su analizirali podatke više od 6.400 ljudi starijih od 30 godina, upoređujući njihove navike u ishrani sa biomarkerima biološke starosti, koji pokazuju koliko je organizam biološki star u odnosu na hronološku starost.
Rezultati ukazuju na povezanost kvalitetne i uravnotežene ishrane sa sporijim biološkim starenjem. Različiti režimi ishrane mogu da imaju posebne prednosti za zdravlje, uključujući očuvanje srca, krvnih sudova i mozga.
Deset režima ishrane povezanih sa zdravijim starenjem
Istraživači su u svojoj analizi obuhvatili različite obrasce i indekse ishrane koji mogu biti povezani sa procesom biološkog starenja.
- Mediteranska ishrana – jedan od najpoznatijih obrazaca zdrave ishrane, bogat maslinovim uljem, ribom, povrćem i orašastim plodovima.
- Nordijska (skandinavska) dijeta – zasniva se na bobičastom voću, korjenastom povrću, integralnim žitaricama i masnoj ribi iz hladnih mora.
- DASH dijeta – osmišljena prvenstveno za snižavanje krvnog pritiska, a posebno je značajna za očuvanje kardiovaskularnog zdravlja.
- MIND dijeta – kombinuje principe mediteranske i DASH ishrane, sa posebnim naglaskom na očuvanje pamćenja i zdravlja mozga.
- AHEI dijeta (Alternativni indeks zdrave ishrane) – sistem bodovanja kvaliteta ishrane koji daje prednost povrću, voću i zdravim mastima, a povezuje se sa manjim rizikom od hroničnih bolesti.
- Biljna ishrana (Plant-based) – način ishrane koji se prvenstveno zasniva na namirnicama biljnog porijekla.
- Zdrava biljna ishrana – naglasak stavlja na integralne žitarice, cjelovito voće i povrće, uz ograničavanje industrijski prerađenih namirnica.
- Biljna ishrana sa većim udjelom ugljenih hidrata – obrazac koji pokazuje koliko je važan kvalitet biljnih namirnica, posebno kada jelovnik uključuje sokove, bijeli hljeb, krompir i slatkiše.
- Antiinflamatorna ishrana – usmjerena je na namirnice koje mogu da doprinesu smanjenju hroničnih upalnih procesa u organizmu.
- EAT-Lancet dijeta (dijeta planetarnog zdravlja) – savremeni pristup koji kombinuje visok unos biljnih namirnica sa ograničenom potrošnjom crvenog mesa i šećera.
Šta je zajedničko svim ovim načinima ishrane?
Iako na prvi pogled djeluju različito, nutricionisti ističu da se uspješne strategije za zdravo starenje uglavnom zasnivaju na istom principu: više kvalitetnih, minimalno prerađenih namirnica, a manje industrijskih prerađevina.
"Svi ovi režimi stavljaju u prvi plan voće, povrće i integralne žitarice, dok ograničavaju proste šećere, bijelo brašno i mesne prerađevine", objašnjava dr Sonja Anđelone, dijetetičarka iz San Franciska.
Takva hrana organizmu obezbjeđuje vlakna, antioksidanse i zdrave masti koje mogu da pomognu u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa i hroničnih upala, procesa povezanih sa ubrzanim starenjem i razvojem brojnih bolesti.
Stručnjaci posebno naglašavaju da nije dovoljno samo izbaciti pojedine namirnice. Važno je da svakodnevni jelovnik bude raznovrstan i da organizmu obezbijedi potrebne hranljive materije.
Najvažnija poruka: Geni nisu jedini faktor koji određuje zdravlje
Stručnjaci naglašavaju da za dugovječnost nisu neophodne egzotične "supernamirnice", skupi suplementi niti rigorozno izgladnjivanje.
"Ne postoji jedna savršena dijeta koja je bolja od svih ostalih. Presudan je ukupan kvalitet onoga što jedete iz dana u dan, a ne povremeno odricanje od pojedinih namirnica", poručuje dijetetičarka Keri Gans, prenosi "Women's Health".
Kako zaključuje dr Anđelone, hrana organizmu obezbjeđuje materije potrebne za održavanje i obnavljanje ćelija, dok dosljedne zdrave navike mogu da utiču i na procese povezane sa aktivnošću gena tokom starenja.
Ipak, važno je naglasiti da povezanost između načina ishrane i biološke starosti ne dokazuje da određena dijeta sama po sebi može da zaustavi ili preokrene proces starenja.
Najvažnija poruka istraživanja jeste da dugoročne, uravnotežene navike u ishrani mogu da doprinesu očuvanju zdravlja, bez potrebe za strogim pravilima i skupim režimima.
(Mondo)